Borovnica je listopadni grm iz porodice vrijesovki (Ericaceae), prosječne visine od 20 – 50 cm. Kod nas u RH raširena je šumska borovnica ( Vaccinium myrtillus) u šumama na  kiselom tlu. Cvjeta u svibnju i lipnju, a sazrijeva od lipnja do kolovoza. Plod je okrugla bobica, promjera 5 – 10 mm, tamno plave boje, kožastog ovoja i kiselkasto-slatkog je okusa. Sadrži organske kiseline, mineralne tvari, tanin i boje. 

Agroekološki uvjeti za uzgoj borovnice

 Temperatura

Borovnica spada u vrste koje su otporne na zimsku hladnoću. Dobro podnosi temperature  i do -20°C  ako se nalazi u fazi zimskog mirovanja. Za dobru kakvoću plodova najbolja su područja u kojima tijekom vegetacije ima dovoljno topline tijekom dana, ali su noći prohladne. Tijekom zime potrebno je da na području uzgoja bude cca 1000 sati s temperaturama nižim od 7°C.

Voda i navodnjavanje

Budući da ima plitki korijen osjetljiva je na sušu, stoga u područjima gdje tijekom vegetacije nema dovoljno pravilno raspoređenih oborina treba redovito navodnjavati. Bez navodnjavanja komercijalan uzgoj nije moguć budući da suša može prouzročiti veliku štetu.

Tlo

Borovnica traži kiselo tlo, pa ako tlo nije dovoljno kiselo trebalo bi ga zakiseliti do potrebne pH vrijednosti primjenom sumpora u prahu u količini od 50 kg/ha za snižavanje pH vrijednosti za jedan stupanj. Budući da  ovaj postupak može biti štetan, ako  se odlučimo za njegovu primjenu trebalo bi ga obaviti barem godinu prije sadnje.

Optimalni pH tla za uzgoj borovnice je 4-5.2, pa je to glavni ograničavajući čimbenik za uzgoj borovnice. Drugi faktor je dovoljna količina organske tvari u tlu, koja bi trebala biti 4-5 %.

Izbor položaja za podizanje nasada borovnice

Odgovaraju joj topliji i osunčani položaji. Za podizanje nasada najbolja su tla s blagim nagibom kako bi se odvijala stalna cirkulacija zraka, južnog do jugozapadnog položaja koji su dobro osvjetljeni cijelog dana.

Priprema tla za sadnju borovnice

Prije sadnje, tlo treba obraditi do dubine od 20 cm. Ako je tlo vlažno, prave se humci visine 15 – 30 cm i širine 120 cm. U svaku rupu prije sadnje dodati gnojivo, ali ne ona koja sadrže kalcij ili vapno. Zbog toga propada borovnica posađena uz zidove i ograde s kojih vapno ulazi u tlo.

Podizanje nasada borovnice

Sadnja borovnice treba biti samo sa zdravim i kvalitetnim sadnicama iz provjerenog i certificiranog rasadnika. Najbolje je odabrati sadnice koje su starosti dvije do tri godine. Jesenska sadnja tijekom listopada i studenog daje najbolje rezultate jer nema opasnosti od isušivanja i biljka je u stanju mirovanja pa se puno bolje ukorjenjuje. S obzirom da se sadnice borovnice prodaju i u kontejnerima, sadnja je moguća cijele godine, ipak bi trebalo izbjegavati sadnju sredinom vegetacije zbog opasnosti od visokih temperatura i isušivanja korijena. Ako se kupe u većim kontejnerima od 50 litara, nije potrebna posebna priprema tla, ali treba voditi brigu o navodnjavanju, prihrani i malčiranju.

Prije sadnje, s korijena se uklanja suvišno tlo u kojem se sadnica nalazila u rasadniku.  Nekoliko sati prije sadnje korijen se potapa u vodu. Standardni razmaci za visokogrmnu borovnicu su 120 cm u redu i 3 m između redova. Borovnica se uglavnom uzgaja u obliku grma i žive ograde. Na većim visinama preporučljivo je da smjer redova bude sjever-jug zbog optimalne količine svjetlosti, dok u nižim, toplim i dobro osvijetljenim položajima prednost se daje smjeru istok-zapad kako bi se smanjilo pretjerano zagrijavanje i isušivanje tla, a i biljka je tada manje osjetljiva na mraz.

Održavanje nasada borovnica

Ako je tlo opskrbljeno fosforom koristi se formulacija NPK gnojiva u omjeru 12:4:8, a ako nije, onda je omjer 10:10:10. Dodaje se 30 g po grmu u proljeće poslije pupanja i u jesen nakon berbe. Količina gnojiva postupno se povećava do 150 g po grmu koji dostigne visinu od 2,5 m. Prve godine poslije sadnje ne primjenjuju se dušična gnojiva zbog osjetljivosti korijena borovnice. Druge se godine može dodati i UREA. Ako nastane suša, nasad se mora redovito zalijevati, a navodnjavanje mladih nasada je neophodno.

Prve godine nakon sadnje uklanjaju se cvjetni pupoljci. Kada biljke dosegnu visinu od 1 – 1,5 m, vrši se rezidba u svrhu obnavljanja rodnih grana. Prvo se potpuno uklanjaju stare, slabe i oboljele grane. S preostalih grana orezuje se granje izraslo tijekom zadnje dvije godine i koje je donijelo prinos. Novi izbojci pojavit će se ispod reza.

U poljoprivrednoj ljekarni Danon d.o.o. u Donjem Stupniku možete naći cjelokupnu opremu za navodnjavanje  i ostalo potrebno za kvalitetan uzgoj borovnica.

Izvor:
Gospodarski list 1/2021 (40-48 str.)
Agroklub.hr Borovnica

Izvori slika:
Image by Jill Wellington from Pixabay
Image by Comfreak from Pixabay

0 Comments
Inline Feedbacks
View all comments

Cjenik

Katalog

Podijeli:

Share on facebook
Facebook
Share on twitter
Twitter
Share on linkedin
LinkedIn

Kontakt