Termiti ili istokrilaši (Isoptera) su red malih do srednje velikih (do 23 mm) kukaca kod kojih je razvijen zadružni život. Uz spolno razvijene jedinke žive mnogobrojni spolno zakržljali radnici i vojnici. Po tome se donekle mogu usporediti s mravima. U tropskim krajevima, gdje većinom žive, nazivaju ih bijeli mravi. Spolne životinje žive (za kukce) dugo pa su zbog toga zajednice termita stalne. Ako zatreba, mogu uzgojiti pričuvne spolne životinje čak i iz ličinaka radnika. S vremena na vrijeme u zajednicama termita nastaju velike množine spolnih životinja koje izlijeću iz termitnjaka u nepreglednim rojevima. Pri tom se rojenju nađu parovi koji se zajedno spuste na tlo, odbace krila i potraže prikladno mjesto za osnivanje svog termitnjaka. Iz jajašaca nastaju najprije radnici koji grade i uređuju gnijezdo, njeguju i hrane ličinke i preuzimaju prehranu spolnih životinja koje su zauzete samo rasplođivanjem. Ženka se nalazi u središtu termitnjaka, snese, otprilike, svake 2 s po jedno jaje, svakog dana oko 30 000, i tako cijeli život od oko 15 godina. Vojnici imaju razvijeniju glavu i jače mandibule od radnika.
Termiti spadaju u insekte toplijih krajeva, pa ih ima najviše u tropskim i subtropskim zemljama. U Hrvatskoj, u primorskim krajevima (Dalmacija, Kvarner i Hrvatsko Primorje) nalazimo dvije vrste: Kalotermes flavicollis (Fabricius, 1793) – žutovrati termit i Reticulitermes lucifugus (Rossi, 1792) –zemni termit donešeni iz Sjeverne Amerike u Europu (Matoničkin i dr. 1999, Mršić 1997, Kovačević 1956, Karaman 1954).
Hrane se drvom i drugim biljnim materijalom. Na izjedenu drvu ostavljaju samo tanak vanjski sloj, koji se već pri laganom dodiru raspada. Ponekad u termitnjaku uzgajaju gljivice (Volvaria eurbiza). Podlogu za gljivice načine od svojih izmetina. Gljivarnike čiste od korova i drugih gljiva. Na miceliju gljivica nastaju posebne nakupine stanica koje su im osobito vrijedna hrana. Uglavnom su štetni su jer uništavaju stabla, drvene stupove, željezničke pragove, vinovu lozu. Međutim, oni imaju i veliku biološku ulogu u ekosustavima.
Najčešće se infestacija termitima u zgradama događa zbog nepažnje građevinara i to korištenjem već zaraženog drva za konstrukciju prilikom gradnje, ali i ako se na gradilištu. Općenito nove zgrade trebaju biti konstruirane s ugrađenim fizičkim barijerama protiv termita što bi trebalo otežati ulazak termita u zgrade. Ako su termiti već infestirali zgradu, treba im blokirati pristupe u zgradu i uništiti koloniju s insekticidima, kako bi se spriječila još veća šteta.
Izvor: Wikipedia
