GLF Climate: Poljoprivreda i prehrambeni sustavi

Jedan od najvećih popratnih događaja COP-a 26  je bio GLF-Climate, koji se održavao od 3. do 5. studenog 2021 u hibridnom obliku (on-line i na mjestu događaja- Glasgow, Škotska), u organizaciji CIRAD, CIFOR-a, CIRAD-a, i mnogih drugih organizacija.

Svaki dan konferencije je bio rezerviran za jedno tematsko područje, tako su šume i šumarstvo bila tema prvoga dana, drugi dan za  je bio rezerviran za poljoprivredu i prehrambene sustave, a treći za financije u poljoprivredi i šumarstvu ( trgovina kreditima ugljika, financiranje pošumljavana i smanjenja degradacije šuma i šumskih površina, …)

Tijekom drugog dana GLF Climate, vezanog uz poljoprivredu i hranu, bili su organizirane mnogobrojne radionice, paneli i okrugli stolovi vezani uz poljoprivredu i prehrambene sustave, naročito uz klimatski pametnu poljoprivredu te poljoprivredne sustave pogođene posljedicama uzrokovanim klimatskim promjenama,  također neke od tema su bile; agroekologija, prilagodba sjemenarstva klimatskim promjenama, a predstavilo se i pokretanje programa FOLUR Impact: Pokretanje klimatskih akcija kroz transformaciju prehrambenih sustava.

Poljoprivreda

Naš globalni prehrambeni sustav proizvodi oko trećinu globalnih antropogenih emisija stakleničkih plinova – uglavnom kroz poljoprivredne prakse te promjenu namjene zemljišta.

  Smanjivanje tih emisija biti će ključno za postizanje ciljeva navedenih u Pariškom sporazumu, gdje se nastoji ograničiti globalno zatopljenje na 1,5 °C i spriječiti katastrofalne posljedice uzrokovane klimatskim promjenama.

Na plenumu „Budućnost hrane“ govornici su se uglavnom složili da su nam sredstva za stvaranje klimatski pametnog prehrambenog sustava na dohvat ruke – ali će zahtijevati promišljen i dosljedan rad na više razina.

Nutricionist i epidemiolog Harvardske škole javnog zdravlja Walter Willett  je objasnio  ” Ne postoji jedinstveno rješenje za ovo (prilagodba na klimatske promjene nap. a.): promjene se moraju dogoditi na svakoj razini, od individualnih izbora do makropolitika na nacionalnoj i globalnoj razini, ali to također znači da gotovo svatko ovdje može igrati važnu ulogu.

Willett se također osvrnuo na povećanu ponudu biljne prehrane. “Jedna od sjajnih stvari u vezi s globalnim povezanošću koji sada imamo je to što su mnoge kulture naučile proizvoditi stvarno ukusnu, hranu baziranu na bilju, o čemu sada sve više i više nas uči“, rekao je.

Kao osnivačica projekta Cacao, filipinska kuharica, poljoprivrednica i poduzetnica Louise Mabulo na prvoj je crti izgradnje takvih veza, na svim kontinentima. Njezina organizacija pomaže u uzgoju otpornih poljoprivrednih kultura na klimatske promjene te lakšu prilagodbu na klimatske promjene poljoprivrednicima na Filipinima – također educira i potrošače na drugom kraju lanca vrijednosti.

Za nas je budućnost hrane prirođena, vezana je uz našu kulturu; s našim životnim standardom; s vlastitim zdravljem i sigurnošću kao zajednica u jednoj od klimatski najosjetljivijih regija u svijetu; i sa zdravljem okoliša koliko i sa zdravljem ljudi.”  Izjavila je Mabulo.

Mabulo je također naglasila važnost pravde unutar svake transformacije prehrambenog sustava. “Ne možete podučavati revolucije i reforme prehrambenog sustava nekoga tko je gladan“, rekla je. “A bilo da se radi o ruralnoj poljoprivrednoj zajednici ili urbanoj zajednici, klimatske mjere moraju biti pristupačne i pravedne za sve kako bi imale stvaran trajni učinak – posebno za najranjivije zajednice.

To znači osigurati da se sve promjene namjene zemljišta temelje na životima i stvarnosti proizvođača na terenu.

Rasipanje hrane jedno je ključno područje u kojem trenutno nedostaju financijski poticaji, rekla je Yolanda Kakabadse Navarro, bivša ministrica okoliša Ekvadora. Četrdeset posto hrane koja se trenutno proizvodi na ovom planetu izgubljeno je ili bačeno: da je otpad od hrane posebna država, bio bi treći najveći emiter stakleničkih plinova na svijetu.

To je ludo“, rekao je Kakabadse Navarro. “Osim što je ludo, to je neprihvatljivo u svakom pogledu – pogotovo kada danas više od 800 milijuna ljudi odlazi spavati gladno.” Rekla je da vlade, civilno društvo i privatni sektor moraju surađivati ​​na stvaranju boljih poticaja i podizanju svijesti o problemima.

Tijekom događaja ponuđeno je nekoliko metoda za olakšavanje ovog procesa. Alat za provjeru visoke vrijednosti očuvanja (HCV), na primjer, kombinira desktop studiju, raspravu s dionicima i mapiranje kako bi se odredila mjesta HCV-a u različitim krajolicima.

Predstavljen je i Landscape Enterprise Networks (LENs)   koji potiče poslovna ulaganja kako bi se ubrzala obnova krajolika ( šuma, poljoprivrednih površina, ekosustava) usmjerena na zajednicu.

FOLUR

 Tijekom plenarne sjednice održane istog dana pokrenuta je nova inicijativa koja ima za cilj rješavanje nekih od ovih izazova na sveobuhvatan način: Program Svjetske banke i Globalnog fonda FOLUR koji se bavi utjecajem na prehrambene sustave, korištenje i obnovu zemljišta (The Food Systems, Land Use and Restoration Impact Program (FOLUR).

Inicijativa ima integrirani pristup rješavanju izazova koji se odnose na neodrživo korištenje zemljišta,  te kroz ključne lance vrijednosti. “FOLUR će pružiti zemljama potrebnu potporu za rješavanje institucionalnih i tržišnih nedostataka i prenamjenu resursa u javnom sektoru”, rekla je Karin Kemper, globalna direktorica za okoliš, prirodne resurse i plavo gospodarstvo u Svjetskoj banci. “Program može angažirati vlade da potaknu održivo korištenje zemljišta” izjavila je gđa.Kemper“ na primjer, prenamjena javnih rashoda za poljoprivredu može dovesti do 8 posto izbjegnutog gubitka prirodnog zemljišta i dobiti [USD] 56 milijardi zauzvrat.”

Vraćanje degradiranog zemljišta u poljoprivredno zemljište ključni je dio prijedloga. “Kad bi se samo 12 posto degradiranih zemljišta u svijetu vratilo u proizvodnju, mogli bismo prehraniti još 200 milijuna ljudi, a prihodi poljoprivrednika povećali bi se za 40 milijardi dolara godišnje“ zaključila je Kemper. “Dakle, postoji vrlo snažna i intenzivna ovisnost između poljoprivrede i svijeta prirode, s toliko potencijala za poboljšanje sredstava za život kroz bolje upravljanje zemljištem i obnovu.

0 Comments
Inline Feedbacks
View all comments

Cjenik

Katalog

Podijeli:

Share on facebook
Facebook
Share on twitter
Twitter
Share on linkedin
LinkedIn

Kontakt