Direktor Danon d.o.o. mr. sc. Vladimir Danon je 24.studenog 2021 godine u Matici Hrvatskoj održao predavanje: Pesticidi i suvremena civilizacija.
Predavanju su također doprinjeli i emeritus prof. dr. sc. Bogdan Cvjetković te emeritus prof. dr. sc. Zvonko Ostojić
Sažetak:
Velika je ovisnost naše civilizacije o biljnim bolestima,štetnicima i korovima i njihovom suzbijanju.
Migracije koje su se dogodile u 19 i 20 stoljeću su uglavnom bile zbog biljnih bolesti; Phytophthora infestans– plijesan krumpira u Irskoj, Plasmopara viticola– plamenjača vinove loze. Uvođenje fungicida u zaštiti žitarica i smanjenje cijena u proizvodnji istih uzrokovalo je veliku krizu u južnoj Italiji i velike migracije, jer su cijene žitarice zbog masovnije proizvodnje drastično pale.
Suzbijanje komaraca Anopheles sp. , prenosioca malarije, insekticidima, te smanjenje smrtne stope populacije u tropskim zemljama znatno je pridonjelo povećanju globalne populacije.
Učestala putovanja, kretanja, transporti roba, na globalnom razini znatno su pogodovali širenju štetnika, bolesti i korova; tzv. invazivnih vrsta.
Intervju na radiju
Poslušajte i intervju vezan uz istu tematiku u Emisiji za selo i poljoprivredu prošle nedjelje na prvom programu hrvatskog radija ( emisija od 28.11.2021., na početku) :
https://radio.hrt.hr/slusaonica/emisija-za-selo-i-poljoprivredu?epizoda=202111280805
Počeci zaštite bilja
Potkraj 15 stoljeća, toksične tvari kao što su arsen, živa i olovo bile su upotrebljavane kako bi se suzbili nametnici na nasadima. U tom razdoblju, nikotin sulfat je ekstrahiran iz lišća duhana, te je upotrebljavan kao insekticid. Djelovanje anorganskih fungicida otkriveno je sredinom 19. stoljeća što je bitno promijenilo sliku suvremenog svijeta. Pariško zelenilo ili “Paris Green” (bakreni acetoarsenid) prvi put je korišten 1867 g. Bakrov sulfat pentahidrat koristi se također od kraja 19 st. Početkom 20 st. pronađena su dva nova pesticida, piretrin koji je deriviran iz biljke buhač (Tanacetum cinerariifolium) i rotenon koji je deriviran iz korijenja tropskog povrća.
Povećava se upotreba mnogih spojeva: arsena, cijanida i žive. Većina tih spojeva je imala široki spektar djelovanja na štetnike i bolesti. Neki kao što je željezo-sulfat su pokazali selektivna herbicidna svojstva (suzbijanje korova). Iako su pesticidi već pokazivali svoja toksična svojstva i ranije, proizvodnja sintetičkih spojeva počela je 1930-tih. U ovom periodu pronađeni su prvi organski fungicidi, alkiltiocijanat insekticidi i ditiokarbamantni fungicidi. Povećana primjena pesticida počela se zbivati nakon II. svjetskog rata sa otkrićem diklordifeniltrikloretana (DDT-a), beta-heksaklorcikloheksana (BHC-a), Aldrina, Dieldrina, Endrina i 2,4-diklorfenoksi kiseline (2,4–D). Ove nove kemikalije su bile jeftine, efektivne i vrlo popularne. DDT je bio jako zanimljiv zbog svog širokog spektra djelovanja na insekte u poljoprivredi kao i na prijenosnike (vektore) bolesti (Levine, 2007).
Migracije u 19. stoljeću
Pojavom anorganskih fungicida u 19. st. omogućena je proizvodnja žitarica na sjeveru Europe pa im je zbog povećane proizvodnje cijena znatno smanjena. Jug Italije je tim padom cijena znatno osiromašen pa je iseljavanje bilo jedino rješenje te se stanovništvo odselilo u Sjevernu i Južnu Ameriku.
Pojava krumpirove plijesni u Irskoj
1570 g. krumpir je donesen iz Amerike u Europu. Također je iz Amerike u Europu unesena gljiva Phytophthora infestans uzročnik plamenjače ili plijesni krumpira koja je 1845 g. izazvala epifitociju. Zbog krumpirove plijesni u Irskoj je u razdoblju od 1845-1860 umrlo preko milijun ljudi, a više od 1,5 miliona se iselilo u države Sjeverne, ali i Južne Amerike. 1861 godine botaničar Anton de Bary dokazao da se radi o gljivi i to je prva potvrda da su gljive uzročnici bolesti.
Pojava pepelnice, filoksere i plamenjače vinove loze
Pepelnica (Erysiphe necator) prvi put primijećena u Engleskoj u okolici Londona 1845, a zatim se u roku od 6 godina proširila na sve mediteranske zemlje. Zbog pepelnice je 1854 g. smanjena proizvodnja vina u Francuskoj za 80%. Filoksera (Viteus vitifoliae = Phylloxera vastatrix) se pojavila 1860. u Francuskoj, a plamenjača (Plasmopara viticola) se pojavila 1878. g., isto u Francuskoj. Te bolesti vinove loze su zbog propadanja vinograda bile uzrok selidbe stanovništva iz naših krajeva (Dalmacije), kao i iz Italije i Francuske krajem 19. i početkom 20. stoljeća u države Sjeverne i Južne Amerike.
Smanjenje smrtnosti zbog malarije i veliki porast broja stanovništva
Malariju prenose ženke komaraca (Anopheles spp.) koje piju krv da bi mogle razviti i položiti jaja, a ta zaražena krv prenesena na zdravog čovjeka je uzrok širenja malarije. Komarac uzročnik malarije je uzrokovao veću smrtnost nego svi ratovi zajedno. 1939 g. otkriveno je insekticidno djelovanje DDT-a, a nakon drugog svjetskog rata počela je primjena u suzbijanju komaraca Anopheles sp., vektora malarije. Nakon DDT-a pronalaze se i ostali insekticidi iz skupine kloriranih ugljikovodika. Do danas su zbog rezistentnosti uglavnom zabranjeni. Ostale skupine; organo-fosforni, karbamati, piretroidi, neonikotinoidi itd. koriste se do danas.
Suzbijanjem komarca Anopheles sp došlo je eksponencijalnog rasta stanovništva u područjima koje su prije bile najviše zahvaćene malarijom, a to su naročito tropske i suptropske države sa dolinama velikih rijeka (Kina, Indija, Pakistan, Bangladeš, Nigerija, Egipat i dr.).
Bez moderne tehnologije (gnojidba, rodnije sorte i hibridi, mehanizacija i pesticidi) ne bi bili u mogućnosti prehraniti sadašnje stanovništvo.
| DRŽAVA | 1957 g. | 2017 g. | |||
| KINA | 582.603.000 | 1.373.541.000 (2.3x) | |||
| INDIJA | 376.750.000 | 1.266.883.000 (3,3x) | |||
| INDONEZIJA | 81.100.000 | 258.316.000 (3,1x) | |||
| BRAZIL | 57.098.000 | 205.823.000 (3,6x) | |||
| PAKISTAN+BANGLADEŠ | 81.540.000 | Pakistan | 201.995.000 (2,5x) | ||
| NIGERIJA | 12.770.000 | 186.053.000 (14x) | |||
| FILIPINI | 21.440.000 | 102.624.000 (4,8x) | |||
| ETIOPIJA | 17.804.000 | 102.374.000 (6x) | |||
| VIJETNAM | 23.880.000 | 95.261.000 (3,9x) |
2020 -Godina biljnog zdravstva
Međunarodna godina biljnog zdravstva 2020. godine je pokušaj podizanja svijesti javnoti i politike o važnosti biljnog zdravstva kako bi se pomoglo vladama i međunardnoj zajednici riješiti probleme u biljnom zdravstvu.
Rizici i izazovi u biljnom zdravstvu su sve veći: povećana međunarodna trgovina; novi putevi unosa, drvena pakiranja, poremećaji i slabljenje ekosustava ,klimatske promjene.
“Nema mira bez rješavanja sigurne hrane i otklanjanja gladi i neće biti hrane bez rješavanja klimatskih promjena” José Graziano da Silva, 2017
Invanzivne vrste
Najviše zahvaljujući globalnoj trgovini donešene su invanzivne vrste, a neke od najvažnijih i najštetnijih su :
- Crvena palmina pipa (Rynchophorus ferrugineus) -radi velike štete na ukrasnim palmama po Jadranu
- ZLATNA ŽUTICA -fitoplazma Flavescense doree (FD) je trenutno najopasnija bolest vinove loze u Europi. Vektor je američki cvrčak ( Scaphoideus titanus Ball)
- Ambrozija (Ambrosia artemisifolia), pajasen ( Aillanthus altisima), čivitnjača ( Amorpha fruticosa) poznate invazivne vrste, rade probleme,alerigija, intenzivan rast
Također su spomenuti prinosi pšenice i drugih kultura proizvedenih konvencionalnom metodom i metodom bez pesticida
Bilo je govora i o nesrećama uzrokovanim pesticidima, kao što je nesreća u tvornici pesticida Bhopal u Indiji 1985, te o knjizi Silent Spring Rachel Carson, nakon koje su pooštreni zakoni vezani uz primjenu pesticida, a također je u puno država zabranjena upotreba DDT-a.
Za kraj predavanja je puštena pjesma Brook Bentona “The Boll weevil song” koja govori o pamukovoj pipi koja je došla u Sjedinjene Države iz Meksika krajem 19. stoljeća i do 1920-ih zarazila polja pod pamukom , uništavajući industriju i ljude koji rade na američkom jugu, što je također dovelo do velikih migracija prema sjeveru SAD-a.
