Ratarska kultura suncokret u posljednjih 5 godina bilježi stalan i veliki rast uzgojnih površina u RH. Od 36000 ha u 2019 g, do 2023 g. je narasla na čak 53000 ha. Tom povećanom zanimanju za uzgoj suncokreta najviše je doprinijelo povećanje potražnje i povećanje otkupne cijene ulja. Najbolje uvjete za uzgoj suncokreta u RH imaju Istočna Slavonija i Braranja.
Suncokret je također jedna od najosljetivijih kultura na bolesti i štetočine, koje mogu drastično smanjiti urod. Oplemenjivanje je dalo jedan od najvećih doprinosa zaštiti od bolesti suncokreta. Suvremeni visoko prinosni hibridi većinom su vrlo robusni, manje osjetljiviji i/ili relativno otporni na najvažnije bolesti koje se javljaju na našem području.
Ali, bez obzira i na to, bolesti i dalje predstavljaju značajan rizik u proizvodnji suncokreta. Uzročnici bolesti se prilagođavaju, postaju agresivnijim, a i otpornost hibirida se katkad u praksi pokaže kao nedostatna. Izravna zaštita suncokreta fungicidima česta je praksa u integriranoj ( konvencionalnoj) proizvodnji.
Plamenjača suncokreta
Za plamenjaču suncokreta svojstveno je da se prenosi zaraženim sjemenom. Biljke koje se razviju iz zaraženog sjemena su male, zbijene, kržljave te se takve lako uočljive u fazi rasta biljke.
Najuočljiviji i karakteristični simptomi plamenjače su guste bijele prevlake na naličju listova, a na mjestima gdje se prevlaka razvije, lice lista je svjetlo zeleno. Zbog strogih kontrola u proizvodnji certificiranog sjemena, plamenjača suncokreta danas nije česta bolest i štete koje nanosi proizvodnji su općenito male.
Crna pjegavost
Crna pjegavost stabljike ili „foma“, koju uzrokuje Phoma macdonaldii, jedna je od čestih bolesti suncokreta u Hrvatskoj. Viđa se u manjoj ili većoj mjeri na mnogim poljima, većinom u kasnijim fazama vegetacije i pred žetvu te se prepoznaje po tamnim, smeđim pjegama koje se na stabljici šire od mjesta gdje izlaze peteljke listova. Pjege se rjeđe mogu javiti i na podnožju stabljike. Iako jaka zaraza može imati učinak na prinos, crna pjegavost u pravilu nije osobito štetna bolest. Na dodir, pjege crne pjegavosti su tvrde. Gljiva uzročnik bolesti ne prodire duboko u stabljiku i ne uništava je iznutra. Samim time, biljke se relativno nesmetano razvijaju.
Za razliku od crne pjegavosti, siva pjegavost (Diaporthe helianthi = Phomopsis helianthi) puno je štetnija. Pjege sive pjegavosti također se često razvijaju od mjesta gdje lisna peteljka izlazi iz stabljike. Pjege su svjetlije, smeđe do sivo-smeđe boje, s manje oštrim rubovima i uglavnom veće nego kod crne pjegavosti. Na dodir su meke, što pokazuje kako uzročnik bolesti ulazi duboko u stabljiku i razara ju iznutra. Zaražene biljke nerijetko se prelome. Ako se stabljike održe do žetve, zbog razorene unutrašnjosti slabiji je razvoj cvata i prinos može biti značajno smanjen. Početna pojava sive pjegavosti može se dobro vidjeti na listovima, na čijim se rubovima javljaju smeđe trokutaste pjege okružene žutim rubom.
Bolesti lista suncokreta
Bolesti lista suncokreta u Hrvatskoj su česte, no rijetko uzrokuju veće štete. Među najčešćima je koncentrična pjegavost (Alternaria helianthi). Pjege koje uzrokuje na listovima su isprva sitne, tamne, okruglaste i okružene žutim (klorotičnim) prstenom.
Bolest uzrokuje štete samo u slučaju ranih jakih zaraza stabljike i glave, popraćenih ranim sušenjem listova. Slično je i s druge dvije lisne bolesti suncokreta, hrđom (Puccinia helianthi) i pepelnicom (Erysiphe cichoracearum). Hrđa na listu se prepoznaje po sitnim, okruglastim točkicama ispunjenima smeđim prahom. Hrđa suncokreta u Hrvatskoj je danas rijetka. Pepelnica je češća, a javlja se u vidu bjeličasto-sivkaste prevlake na listovima. Smanjenje prinosa uslijed pepelnice javlja se samo iznimno, u slučajevima ranih, jakih zaraza.
Dvije najvažnije bolesti suncokreta u RH
Dvije najvažnije bolesti suncokreta u Hrvatskoj danas su bijela trulež (Sclerotinia sclerotiorum) i suha trulež (Macrophomina phaseolina). Bijela trulež osobito je poznata iskusnijim proizvođačima. Za razliku od većine ostalih kultura, na kojima bijela trulež napada stabljiku, kod suncokreta može zahvatiti korijen. To je „korijenski tip“ bijele truleži. Uočava se obično od početka cvatnje. Zaražene biljke propadaju. Na poljima u kojima je bolest zahvatila veći broj biljaka vide se skupine propalih, tamnih, suhih biljaka među onima koje normalno cvjetaju. Osim korijena, bijela trulež može zahvatiti i stabljiku te cvat (glavu). Na stabljici se javljaju smeđe, meke nekroze koje se šire. Ako do žetve parazit ne „zaokruži“ stabljiku, biljke se mogu razviti i dati sjeme. Međutim, može doći i do sušenja biljke.
Bijela trulež na glavi suncokreta može biti vidljiva od cvatnje, kad se među cvjetovima razvija gusti bijeli micelij, poput vate. U važnim uvjetima gljiva uzročnik bolesti brzo prorasta glavu i razara ju. Na zahvaćenim glavama ili unutar zaraženih stabljika javlja se mnoštvo crnih tvrdih struktura, poput kamenčića. To su sklerocije gljive S. sclerotiorum, a služe joj za preživljavanje. Sklerocije na glavi suncokreta mogu biti velike, nepravilne i pratiti oblik glave.
Jake pojave i štete od bijele truleži zabilježene su 2019. i 2014. godine, a tako bi moglo biti i ove, do sada vrlo kišne sezone. Osim bijele truleži glavu suncokreta može napasti i siva plijesan (Botrytis cinerea). Ta bolest razvija se jače samo ako je vrijeme od cvatnje do žetve kišovito i relativno prohladno. Iako siva plijesan može zaraziti listove i stabljiku, najštetnije su zaraze glave.
Prevencija i zaštita od bolesti
Zdravo, nezaraženo sjeme uvijek je osnova uspješne ratarske proizvodnje. Sjemenom suncokreta prenosi se veći broj bolesti koje tako dospijevaju u usjev i nastavljaju se razvijati. Plodored kod suncokreta ima vrlo važnu ulogu, između ostalog, upravo zbog bolesti. Stručnjaci se slažu kako je najbolje suncokret sijati nakon žitarica. Od ostalih ratarskih kultura, soju bi trebalo izbjegavati barem tri do četiri godine na istoj parceli gdje se sije suncokret. Osim što je također okopavina, soja je domaćin bijele truleži i suhe truleži.
Tretiranje suncokreta fungicidima ostala je važna i relativno česta mjera zaštite, naročito kod naprednih proizvođača koji teže visokim prinosima.
Tretiranje suncokreta fungicidima ostala je važna i relativno česta mjera zaštite, naročito kod naprednih proizvođača koji teže visokim prinosima.
Izvor: Gospodarski list 13/14/2023 (22-25 stranica)
