Vrtna jagoda (Fragaria x ananassa Duch) je jedna od najpopularnijih voćnih vrsta. To je višegodišnja zeljasta biljka iz porodice ruža (Rosaceae). U plodu se nalazi oko 60 % vode, može biti i do 12 % šećera te vitamina C od 24 – 97 mg%. U intenzivnim višegodišnjim nasadima sadi se krajem srpnja ili početkom kolovoza, kako bi osigurali stabilan i kvalitetna urod u sljedećoj vegetaciji, ali može se saditi i tijekom cijele godine.
Ne bi trebalo saditi jagodu na površinama gdje su se uzgajale kulture popur rajčice, krumpira, repe i kukuruza jer dijele iste štenike; a ako ima mogućnosti poželjna je zelena gnojidba, sa vrstama koje proizvode puno zelene mase, poput grahorice i ječma.
Prve godine nakon sadnje daje najkvalitetniji prirod plodova i najviše mladih vriježa. U drugoj godini slabi vegetativni prirast, a prirod plodova je maksimalan, ali nešto slabije kakvoće.
Jagoda je relativno prilagodljiva voćna vrsta- uspijeva u različitim klimatskim uvjetima i tipovima tla, te se može uzgajati i u Dalmaciji i na kontinentu, pa čak i u planinskom području do 1000 m n/v.
Optimalna temperatura za vegetativni rast je 10-13°C po noći, te 18-22°C danju.
Tlo za uzgoj jagode treba biti slabo kisele do neutralne reakcije. Za dobre prirode treba osigurati plodna humusna tla, pjeskovito-ilovaste strukture. Jagoda ne podnosi jako glinena tla zato jer dolazi do stanja prekomjerne vlažnosti, kao ni karbonatna i alkalična tla, na kojima obolijevaju od ferokloroze (žutice). Kod odabira reljefa prednost treba dati južnim položajima, jer jagoda ranije počinje vegetaciju, a samim time i ranije dozrijeva.
UZGOJ JAGODE
Jagode se kod nas uzgajaju na gredicama širine 70 – 90 cm i visine 15 – 20 cm. Gredice se prekriju folijom, ispod koje se postavlja sustav za navodnjavanje kapanjem. Na malim parcelama postavljanje gredica i folije sa sustavom za navodnjavanje postavlja se ručno, a na većim se to obavlja strojno (gredičarima polagačima folije). Prije sadnje trebalo bi tlo dobro natopiti vodom kako bi se uspostavio povoljan vodozračni režim te također izvršiti kemijsku analizu tla i odrediti sadržaj osnovnih hranjiva N:P:K, kao i pH vrijednost tla, da bi se odredila potrebna količina gnojiva. Ako se koristi sustav za navodnjavanje kapanjem, tada se prilikom pripreme tla unese 40 % potrebnih količina gnojiva, a ostatak u više puta tijekom vegetacije, kroz sustav za navodnjavanje kao vodotopiva gnojiva, prema zahtjevima biljke u raznim fenofazama jagoda.
Sadnja se može obavljati tijekom čitave godine ako imamo odgovarajuće sadnice. Najčešće sadnja frigo i zelenih sadnica počinje u srpnju pa sve do polovice rujna.
Vrijeme berbe plodova će ovisiti o samoj sorti, stupnju zrelosti, daljini tržišta te načinu iskorištavanja (stolna potrošnja ili prerada).
BOLESTI JAGODE
Najznačajnija bolest koja se javlja u nasadu jagode je siva plijesan jagode (Botrytisi cinerea) koja se javlja već u samoj cvatnji. Bolest napada plodove, cvjetne stapke, cvjetove, peteljke lista i list. Zaraženi cvjetovi se suše, a na zelenim plodovima se javlja svijetlosmeđa pjega, te je na tom mjestu i plod mekan. Druga važna bolest je pepelnica (Podosphaera aphanis) koja se javlja najčešće pri vlažnom vremenu u proljeće ili jesen kada iscpljuje biljku i smanjuje potencijal rodnosti.
Od štetnika tu su grinje, tripsi (kalifornijski trips – Frankliniella occidentalis radi najznačajnije štete), pipe (jagodin cvjetar (Anthonomus rubi), jagodin svrdlaš (Caenorhinus germanicus)) i lisne uši. Najopasnija je invazivna vrsta octena muhe (Drosophila suzukii) podrijetlom iz Azije.
Danon d.o.o. nudi sve potrebno za kvalitetan uzgoj jagoda; kvalitetne folije za plastenike i mulch folije, veliki izbor opreme za navodnjavanje te sredstva za zaštitu bilja.
Izvor: Gospodarski list 08/2018
Agroklub
