Soja (Glycine max (L.) Merrill) je jedna od popularnijih kultura u RH Prema podacima Državnog Zavoda za statistiku u 2014. u RH 47 000 ha bilo pod sojom, da bi se 2016. taj broj povećao za 67 %, odnosno 78 614 ha je bilo pod sojom. Takvo povećanje je rezultat promjena u sustavu potpora.
Inače soja je druga najvažnija uljarica na svijetu, odmah iza palminog ulja. Uz visok sadržaj ulja, sjeme soje je bogato i bjelančevinama, pa je soja vrijedna stočna hrana, ali i vrijedna namirnica u prehrani ljudi.
Uzgoj soje
Temperatura
Soja klije pri minimalnoj temperaturi od 6 – 7 °C, niče kada je 8 – 10 °C, a cvate kada je temperatura 17 – 18 °C. Najoptimalnije temperature za njezin rast i razvoj su između 20 i 25 °C.
Svjetlost
Soja je biljka kratkog dana. Većina sorata zahtjeva 10 i više sati mraka dnevno, a neke i 12 – 13 sati. Ukoliko su dani duži soja neće preći iz vegetativne u generativnu fazu razvoja.
Voda
U vrijeme klijanja sjeme soje treba apsorbirati vode više od 50 % od svoje mase da bi moglo klijati, a to je više vode nego što treba kukuruz (45 – 48 % njegove mase). U razdoblju od nicanja do cvatnje (60 dana) biljke soje mogu izdržati kratkotrajne suše bez većih posljedica na urod, ali ostaju niže. Potreba za vodom raste kako raste i sojina biljka. Optimalna vlažnost zraka za uzgoj iznosi 70 – 80 %. Soju se može uspješno uzgajati u suhom ratarenju tamo gdje je godišnji prosjek oborina 600 – 700 mm, ako im je povoljan raspored tijekom vegetacije.
Izbor tla: za uzgoj soje najpovoljnija tla su duboka, strukturna tla neutralne reakcije (6,5-7 pH), povoljnih fizikalno kemijskih svojstva. Za uzgoj soje nisu pogodna teška tla na kojima se zadržava voda, kao ni tla sklona stvaranju pokorice.
Plodored: Zbog bolesti, soja se ne smije uzgajati iza suncokreta i uljane repice, te mora proći najmanje 4 godine iza ovih kultura do ponovne sjetve soje. Najbolje pretkulture su strne žitarice i krumpir dok je soja izvanredna pretkultura za sve kulture osim suncokreta i uljane repice.
Karakteristka soje je da se na korijenu razvijaju kvržice u kojima žive bakterije Bradyrhizobium japonicum. Te bakterije žive u simbiozi s biljkom, tako da od biljke uzimaju ugljikohidrate (šećere), a za uzvrat, biljku opskrbljuju dušikom. Značajka korijena je da raste dok raste i nadzemna stabljika. Putem simbioze s bakterijama koje se nalaze na korijenu soja može podmirit 30-60 % svojih ukupnih potreba za duiškom.
Sjetva soje je ovisno o sorti. Sorte soje koje se trenutno mogu naći na tržištu su vrlo kvalitetne, sa visokim sadržajem bjelančevina (35-42 %) i ulja (20-25 %). Te sorte su otporne na polijeganje, pucanje mahuna u zriobi, imaju visoku tolerantnost na bolesti i vrlo visok potencijal rodnosti. Također su stvorene i sorte koje vrlo dobro podnose sušu i visoke temperature.
Izabrana sorta soje ovisi o području gdje će se soja uzgajati. U zapadnim krajevima treba uzgajati soje kraće vegetacije,a u istočnim se mogu uzgajati i sorte duže vegatacije.
Suzbijanje korova
Suzbijanje korova u soji je vrlo važna i zahtjevna mjera. Ako se primjena herbicida ne obavi pravovremeno i na pravilan način može doći do značajnog smanjena prinosa. Najčešći i najgori korov je ambrozija, ali i drugi korovi nisu manje štetni.
Zaštita od štetnika
U sušnim godinama s visokim temperaturama treba obratiti pažnju na grinje (obični i atlantski crveni pauk). Grinje je teško uočiti, ali je vidljiva paučinasta prevlaka na naličju lista. Grinje sišu biljne sokove, pa se lišće suši i otpada.
Akaricidi se primjenjuju kada se pregledom listova nađu tri ili više grinja po listu ili ako se utvrdi prisustvo grinja na više od 50 % listova bez obzira na brojnost.
Danon d.o.o. nudi sisteme za navodnjavanje te sredstva za zaštitu bilja kako bi vaš uzgoj soje bio kvalitetan.
Izvor: Gospodarski list 5/2018: Soja donosi višestruku korist
Agroklub -Soja
