Nar ili šipak (Punica granatum) je listopadno drvo ili grm ( prosječne visine 5m) podrijetlom iz JZ Azije. Simbol je plodnosti, blagostanja i potomstva.
Na Mediteranu se uzgaja od davnina, te je jedna i od najstarijih voćnih vrsta, a konzumira se kao svježi (zrna), te se od njega radi sok, kao i za proizvodnju džemova i u kulinarstvu. Zrna nara sadrže značajan udio šećera, vitamina B i C, visok sadržaj mineralnih tvari, naročito kalija, ali i kalcija, magnezija, fosfora, cinka. Redovitom konzumacijom soka od nara smanjuje se rizik srčanih oboljenja, regulira se krvni tlak, smanjuje kolesterol, usporava razvoj artritisa i bolesti prostate.
UZGOJ NARA
Šipak ili nar je voćka suptropske klime. Odgovaraju mu područja sa vrućim ljetima i blagim zimama. Optimalni uvjeti za rast i razvoj su područja sa srednjom temperaturom zraka iznad 12 °C. Niske temperature od nekoliko stupnjeva ispod nule ne izazivaju štete, ali se jača oštećenja kao i trajna smrzavanja javljaju na temperaturama nižim od -10 °C. Problem predstavljaju i kasni jesenski te rani proljetni mrazevi.
Iako je nar vrsta aridnih krajeva i dobro podnosi sušu, za normalan rast i razvoj ipak traži dostatnu količinu vode u tlu te visoke temperature. Važno je da u tlu ima dovoljno vlage za vrijeme intenzivnog rasta korijenja u jesen i proljeće, kao i za vrijeme vegetacije u fazama rasta ploda i mladice. Zbog toga je potreban ravnomjeran raspored oborina, a ako nije moguće izabrati takve položaje, onda treba osigurati navodnjavanje.
Također je i heliofilna vrsta te traži velike količine svjetla, pa mu najbolje pašu otvoreni prostori na osunčanim blagim južnim i JZ ekspozicijama zaklonjenim od vjetra. Najviše mu odgovaraju duboka, dobro drenirana pjeskovito-ilovasta blago kisela (pH od 5,5 -6,5) tla bogata humusom i biogenim elementima. Međutim, ne podnosi teška glinena i jako vlažna tla.
Prije sadnje nara neophodno je ukloniti ostatke prethodne vegetacije te obaviti duboko oranje zajedno sa meliorativnom gnojidbom krajem ljeta kada tlo nije ni previše suho ni previše vlažno. Smjer redova se postavlja ovisno o mikroklimo lokacije i konfiguraciji tla, a najčešće u smjeru sjever-jug. Preporučeni razmak sadnje manje bujnih sorata je 5*3 m ( 6000 stabala/ha)a bujnijih 6*4 m (375 stabala/ha). Sadnice moraju biti dobro razvijene sa razvijenim pupovima te dobro razvijenim i zdravim korijenovim sustavom. Najpovoljnije vrijeme sadnje je rano proljeće.
Poželjno je svake treće godine dodavati stajnjak i svake kompleksna mineralna gnojiva, do 1,5 kg po stablu, u zavisnosti od njegove veličine i starosti. Prihrana dušikom mora biti pažljiva jer prekomjerna upotreba može izazvati pucanje plodova u punoj zrelosti. Najčešće se koristi KAN u dva navrata, pola kilograma po stablu u punom rodu.
Izvori:
Gospodarski list- 1/2018
Agroklub – Uzgoj šipka ili nara
