„Kako nahraniti svjetsko stanovništvo bez uništenja planeta ?“ bilo je glavno pitanje ovogodišnjeg Global Landscape Foruma (GLF Bonn Digital 2020) čija tematika je bila „Sigurnost hrane u vrijeme krize“. GLF je najveća svjetska platforma utemeljena na znanju i iskustvu o održivom korištenju zemljišta te je posvećena postizanju Ciljeva održivog razvoja (SDG) i Pariškog klimatskog sporazuma; osnovana je od strane Centra za međunarodna šumarska istraživanja (CIFOR) u suradnji sa UNEP-om, Svjetskom bankom i mnogim drugim organizacijama (EFI, IUFRO, GIZ,..).
Ove godine je prvi puta da je ovaj forum bio potpuno on-line; prvi razlog je bila kriza uzrokovana COVID-om 19, a drugi razlog je smanjenje sveukupnog ugljičnog otiska (Carbon footprint). Tijekom tri dana održavanja foruma (od 3. do 5. lipnja) sveukupno je bilo organizirano 89 raznih sesija, predavanja, radionica i ostalih događaja na kojima je prisustvovalo oko 5000 sudionika iz 146 država sa 6 kontinenta. Sveukupno je bilo oko 300 govornika iz stotine raznih organizacija; između ostalih to su poznata primatologinja Jane Goodall, novinar i publicist Bill McKibben, predsjednica UNEP-a Inger Anderson, eko aktivistkinja Vandana Shiva, nagrađeni kuhari, predstavnici Vatikana, vođe i mladi iz autohtonih zajednica, pa čak i astronaut. Svi su oni bili pozvani kako bi raspravili i osmislili bolju i održiviju proizvodnju hrane kao odgovor na krizu javnog zdravlja, klimatskih promjena i biološke raznolikosti.
Jedna od sesija je bila vezana uz Pristup jedno zdravlje (One health):„Building back better: Taking a One Health approach for healthy landscapes people, animals and wildlife“ (“Bolja rekonstrukcija: Pristup Jedno zdravlje za zdravi okoliš, zdrave ljude i zdrave životinje“). Cilj pristupa “Jedno zdravlje”(One health) je dizajniranje i provedba programa, politika, zakonodavstva i istraživanja u kojima više sektora komunicira i radi zajedno na postizanju boljih rezultata u javnom zdravstvu. Područja rada u kojima je pristup One Health-a posebno relevantan uključuju sigurnost hrane, kontrolu zoonoza (bolesti koje se mogu širiti između životinja i ljudi, poput gripe, bjesnoće i groznice), te borbu protiv otpornosti na antibiotike.
Prije nekoliko godina, znanstvenici su procijenili da budući troškovi pandemije i sličnih bolesti mogu biti isti ili čak i veći od troškova vezanih uz posljedice klimatskih promjena. Kako je pandemija radi COVIDa-19 još uvijek, nažalost, aktualna te i dalje mijenja naš svakodnevni život, ali i svjetsku ekonomiju , ti troškovi postaju vidljiviji iz dana u dan. Preko programa Ujedinjenih naroda za okoliš (UNEP) i Međunarodnog instituta za stočarstvo (ILRI) dovršava se izvještaj koji će pružiti pregled kako se pojavljuje i širi COVID-19 i druge zoonotske bolesti. Najvažnije je da će u izvještaju biti preporuke za ublažavanje budućih pandemija. U ovoj sesiji stručnjaci su opisali „One Health“ pristup koji povezuje zdravlje ljudi, životinja i okoliša, s naglaskom na poljoprivredu i biološku raznolikost, koji mogu spriječiti i ublažiti buduće pandemije. Sesija je također pokazala praktične politike i mogućnosti ulaganja za usvajanje integriranih pristupa u zdravstvu.
