Povećani intenzitet i učestalost oluja, suša i poplava, promijenjeni hidrološki ciklusi i varijacija oborina utječu na buduću, ali i sadašnju dostupnost hrane. Utjecaji klimatskih promjena mogu biti biofizički utjecaji i društveno – ekonomski učinci.
Biofizički utjecaji su: fiziološki učinci na usjeve, pašnjake, šume i stoku; promjene zemljišta i vodnih resursa; povećane štete od korova i štetočina; porast razine mora, promjena u slanosti oceana; pad prinosa i proizvodnje, a društveno-ekonomski učinci su: oscilacije cijena na svjetskom tržištu; povećan broj ljudi koji su u riziku od gladi i nesigurnosti u proizvodnji i opskrbi hranom te migracije i građanski neredi.
Uspjesi ovise o raznim čimbenicima
Potrebni su značajni napori kako bi se poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo prilagodilo na posljedice klimatskih promjena. Uspjesi prilagodbe ovise o raznim čimbenicima, kao što su geografski položaj, ekološke karakteristike, dostupna tehnologija te načini gospodarenja zemljištem. Države u razvoju s ograničenim ekonomskim resursima i pristupima tehnologiji najteže će se prilagoditi posljedicama klimatskih promjena i najviše će patiti od klimatskih promjena, iako najmanje sudjeluju u emisijama stakleničkih plinova. Afrički kontinent je jedan od najpogođenijih posljedicama klimatskih promjena, a ispušta manje od 4% ukupnih globalnih emisija ugljika i ostalih stakleničkih plinova koji uzrokuju globalno zagrijavanje.
Climate Smart Agriculture (CSA)
Jedan od mehanizama kako bi različite države što bolje prilagodile svoju poljoprivredu posljedicama klimatskih promjena je klimatski pametna poljoprivreda (Climate Smart Agriculture (CSA).
Klimatski pametna poljoprivreda (CSA u daljnjem tekstu) je pristup koji pomaže u vođenju aktivnosti koje su potrebne za transformaciju i preusmjeravanje poljoprivrednih sustava kako bi učinkovito podržavali razvoj i osigurali sigurnost proizvodnje i opskrbe hranom. Cilj CSA je da pomogne poljoprivrednicima da se lakše prilagode klimatskim promjenama, ali i da svojim aktivnostima smanje ispuštanje štetnih plinova.
Mehanizam se temelji na tri stupa:
- Održivom povećanju produktivnosti i prihoda
- Prilagodbi i razvijanju otpornosti prema posljedicama klimatskih promjena
- Smanjivanju i uklanjanju emisija stakleničkih plinova.
CSA nije skup radnji koje je moguće univerzalno primijeniti nego je to holistički pristup koji uzima u obzir prakse, javne politike i financiranja. Neki od primjera CSA su integrirana zaštita bilja, održivo upravljanje vodom, sadnja međukultura, površinska obrada tla te agro-šumarstvo. Cilj CSA je osnažiti nacionalne i lokalne institucije, podržati poljoprivredne politike te financijski podržati projekte za njegovu implentaciju u praksi.
Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO) je izradila platformu za elektroničko učenje sa četiri modula (o tlu, vodi, usjevima i stočarstvu) vezanih uz klimatski pametnu poljoprivredu i izdala knjigu o toj tematici. U knjizi su predstavljena znanja i priče o uspješ nim projektima čiji je cilj stvoriti održivi i produktivniji poljoprivredni sektor, koji će istodobno pridonijeti sigurnosti u proizvodnji hrane i smanjiti intenzitet emisija stakleničkih plinova.
Europa i Hrvatska
Iako su posljedice klimatskih promjena najizraženije u zemljama u razvoju, naročito onima u tropskim i suptropskim područjima, ni europska poljoprivreda nije pošteđena utjecaja klimatskih promjena. Stoga je 2017.g. pokrenuta inovacijska platforma Agrisource za klimatski pametnu poljoprivredu. Platformu su razvile dvije francuske istraživačke organizacije, INRA i CIRAD, a financirao Klimate-KIC kao dio CSA Booster-a. CSA Booster je jedan od vodećih inovacijskih centara i platformi koji potiču tranziciju u klimatsko pametnu poljoprivredu u Europi i širom svijeta. Cilj Agrisource je da bude ključni izvor informacija ili inovacija te središte za okupljanje ljudi („network hub“) za ljude s novim idejama za ublažavanje i prilagodbu klimatskim promjenama u poljoprivredi.
I u Hrvatskoj su sve više svjesni utjecaja klimatskih promjena na poljoprivredu pa je na međunarodnom znanstveno-stručnom skupu Poljoprivreda u zaštiti prirode i okoliša u Osijeku jedna od tematika bila Izazovi biljne proizvodnje u okviru klimatskih promjena” gdje je prof.dr.sc. Danijel Jug govorio o prilagodbi biljne proizvodnje posljedicama klimatskih promjena „… klimatske promjene utječu na usjeve. Proširili su se negativni uvjeti (suša, poplave, vlaga, erozije, onečišćenje…), no biljke im se ne mogu prilagoditi za kratko vrijeme. Protekle godine obilježene su ekstremnim vremenskim prilike, pa su tako 2014. godinu obilježile poplave, a 2015. godinu suše. To su velike promjene u kratkom vremenskom razdoblju, a takve promjene degradiraju prirodne resurse, stoga ih trebamo shvatiti kao izazov. Među očekivanim posljedicama klimatskih promjena su i povećanje potrošnje vode, rizik od poplava, ali i migracije stanovništva. Upravo su migracije rezultat, između ostalog, ratova izazvanih posljedicama klimatskih promjena. Zato se traže najbolja rješenja za prilagodbu posljedicama klimatskih promjenama, a jedno od njih je klimatski pametna poljoprivreda, koja se sve više širi svijetom.
Također su pokrenuti i neki projekti koji se bave prilagodbom poljoprivrede na posljedice klimatskih promjena. VITCLIC je projekt koji se bavi analizom trenutnog stanja u vinogradarstvu te procjenom i donošenjem preporuka određenih mjera u cilju prilagodbe na klimatske promjene. Projekt se provodi između više partnera, a neki partneri iz Hrvatske su: Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet, Geofizički odsjek, Državni hidrometeorološki zavod (DHMZ), Sveučilište u Zagrebu, Agronomski fakultet, Zavod za vinogradarstvo i vinarstvo.
Cilj projekta AGRO-DROUGHT-ADAPT je ispitati genetsku prilagodbu najvažnijih sorti kukuruza i soje u pogledu tolerantnosti na sušu radi pronalaženja optimalnih metoda selekcije za potrebe oplemenjivanja i uzgoja. Veći istraživanja odvija se unutar mreže poljskih pokusa (22 pokusa s kukuruzom i 22 pokusa sa sojom na 19 lokacija širom Hrvatske) s ciljem prikupljanja i analize niza agronomskih i mikrometeoroloških podataka.
