Moderna poljoprivreda je odgovorna za veliki dio emisija stakleničkih plinova, ali je isto tako i među najranjivijim djelatnostima pogođenih klimatskim promjenama; učinak klimatskih promjena na poljoprivredu može se vidjeti kroz manjak ili višak vode, veće temperature zraka, ali i povećanu pojavu štetnika i bolesti, kao i pojavu novih štetnika i bolesti.
Zbog klimatskih promjena je potreban novi pristup zaštiti bilja budući da se predviđaju promjene u migraciji, dinamici rasta te promjene u staništima štetnika uslijed globalnog zagrijavanja. Također će se promijeniti i brojnost korovnih vrsta; neke vrste će smanjiti svoj areal i brojnost, a neke povećati. Sve te promjene će se odraziti na učinkovitost i pristupe u zaštiti bilja. Prema jednoj studiji promjene u zaštiti bilja možemo očekivati najviše kod postojećih hibrida kukuruza, pšenice, ječma i vinove loze. Jedna od ključnih mjera za učinkovitu zaštitu je uvođenje sustava monitoringa štetnika, korova i bolesti.
Posljedice klimatskih promjena i prilagodba
Poznato je da postoje ograničenja koja sprječavaju biljku da se istovremeno nosi sa dva uzročnika stresa. U ovom slučaju malo se zna o tome kako se biljke u isto vrijeme nose s povećanom temperaturom i povećanim napadom insekata,.
Provedeni su neki pokusi u kojima su rajčice uzgajane u vrućim komorama na 38 °C, a na njih su puštene gladne gusjenice. Usporedno su uzgajane i rajčice u komorama na normalnim temperaturama. Gusjenice u toplijem prostoru bile su mnogo veće, a biljke su gotovo u potpunosti uništene. Možda biljke zatvaraju pore da spriječe gubitak vode s ranjenih mjesta, ali na kraju trpe ekvivalent toplotnom udaru. Moguće je čak i da su gusjenice toliko lukave i rade dodatnu štetu kako bi se pore lista zatvorile i povisila temperatura lišća, što u konačnici dovodi do ubrzanog rasta i razvoja insekata. Također je vidljivo da je fotosinteza pomoću koje usjevi proizvode biomasu, u tim biljkama snažno oslabljena.
Klimatski pametna poljoprivreda
Zbog klimatskih promjena je neophodno napraviti plan prilagodbe poljoprivrede na klimatske promjene, a jedan od mehanizama kako bi različite države što bolje prilagodile svoju poljoprivredu posljedicama klimatskih promjena je Klimatski pametna poljoprivreda (Climate Smart Agriculture (CSA). Klimatski pametna poljoprivreda (CSA) je pristup koji pomaže u vođenju aktivnosti koje su potrebne za transformaciju i preusmjeravanje poljoprivrednih sustava kako bi učinkovito podržavali razvoj i osigurali sigurnost proizvodnje i opskrbe hranom. Cilj CSA je da pomogne poljoprivrednicima da se lakše prilagode klimatskim promjenama, ali i da svojim aktivnostima smanje ispuštanje štetnih plinova.
Međunarodna godina biljnog zdravstva
Kako bi se lakše provela zdravstvena ispravnost bilja kao i novi pristupi zaštiti, 2020 godina je proglašena Međunarodnom godinom biljnog zdravstva. Opći cilj Međunarodne godine biljnog zdravstva je podizanje razine svijesti javnosti i kreatora politika na globalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini o važnosti i doprinosu biljnom zdravstvu, a u skladu s postizanjem ciljeva UN-ovog održivog razvoja, koji se tiču rješavanja pitanja od globalnog značaja, uključujući glad, siromaštvo, prijetnje okolišu, jačanje sigurne trgovine i gospodarski razvoj. Za postizanje ciljeva Međunarodne godine biljnog zdravstva 2020 potrebno je dakle strateško partnerstvo i suradnja svih dionika, kao i civilnog društva i privatnog sektora kao zajednički rad na zaštiti od širenja i udomaćivanja štetnih organizama
Izvor:
Gospodarski list 18/20 (str.52)
Prilagodba-klimi.hr – Prilagodba poljoprivrede klimatskim promjenama
Ministarstvo poljoprivrede
