Gospodarstvenici, poljoprivrednici i predstavnici državnih institucija okupili su se 16. listopada u Zagrebu na Agro Summitu 2024. Ovogodišnja tema je “Prehrambena suverenost”.
Prehrambena suverenost u Hrvatskoj odnosi se na pravo zajednica i država da kontroliraju vlastiti prehrambeni sustav, uključujući način proizvodnje, distribucije i konzumacije hrane. U kontekstu Hrvatske, ova tema postaje sve važnija zbog globalizacije i ovisnosti o uvozu hrane, što često stavlja lokalne poljoprivrednike u nepovoljan položaj.
Iako Hrvatska ima bogate prirodne resurse, plodno tlo i dugu poljoprivrednu tradiciju, izazovi poput malog broja mladih u poljoprivredi, niskih poticaja te globalne klimatske promjene dodatno kompliciraju postizanje prehrambene neovisnosti. Prehrambena suverenost naglašava važnost lokalne proizvodnje hrane, održivosti i očuvanja ruralnih zajednica kako bi se osigurao dugoročni pristup kvalitetnoj i zdravoj hrani za sve građane. Pozdravna obraćanja održali su Tugomir Majdak, državni tajnik Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva i Vladimir Nišević, glavni urednik Poslovnog dnevnika.
Nakon uvodnog obraćanja na Agro summitu o najaktualnijim temama u poljoprivrednom sektoru, Tugomir Majdak, državni tajnik Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva razgovarao je s glavnim urednikom Poslovnog dnevnika Vladimirom Niševićem. Tijekom razgovora naglašeno je kako je Ministarstvo poljoprivrede imenovalo sektore voćarstva, povrćarstva i stočarstva kao strateške, a u strateškom planu ministarstva do 2027. godine će se u navedenim sektorima provoditi sektorski natječaji. U primarnu poljoprivrednu proizvodnju ciljno će se sektorski intervenirati, a u okviru nacionalnih mjera kroz određene programe posebno će se definirati potrebe u sektoru. Na području Europske unije važno je izboriti se za sredstva koja odgovaraju hrvatskim potrebama i tu Vlada ima ključnu ulogu.
Iako su sredstva prvenstveno namijenjena manjima, Majdak svjedoči da veliki hrvatski poljoprivredni sustavi imaju dobru suradnju s resornim ministarstvom što je važno jer nije moguća poljoprivredna održivost bez sustava te veličine. Za male i srednje, udruživanje je više nego potrebno, štoviše prelazi u nužnost u hrvatskoj poljoprivredi. Mali poljoprivrednici zajednički mogu lakše postići podršku potrebnu da se ostvari zacrtan cilj. Sukladno s tim, Majdak je pohvalio proizvođačke organizacije čiji broj raste. Val promjene, inovacije i promjena u poljoprivredi predvodit će mladi poljoprivrednici, vjeruje Majdak, koji kaže kako će i ministarstvo uložiti sredstva u generacijsku obnovu. Već sada je vidljiva generacijska razlika između starijih i mlađih poljoprivrednika, dok prosječni hrvatski poljoprivrednik ima oko sedam hektara zemlje, mladi ih imaju više, jer su svjesni da moraju imati veće poljoprivredne površine.
Poljoprivrednici se neprestano suočavaju s brojnim izazovima među kojima su trenutno najveće bolesti i klimatske promjene. Tako smo nedavno imali prvi slučaj afričke kuge kod nas, na što se Majdak kazao kako je reagirano sukladno onom kako je propisano da se u takvim situacijama radi, a bez da se našteti sveukupnom svinjogojstvu na području zaraze. Po pitanju klimatskih promjena, Majdak kaže: “Na razini EU potreban je brzi financijski instrument koji će neovisno o pričuvi zemljama članicama omogućiti brzo povlačenje potrebnih sredstava.’’
Važno je dati dovoljnu važnost poljoprivredi jer je strateški bitna, a proizvodnja hrane neizmjerno je važna za svaku zemlju, pa tako i za Hrvatsku. Majdak je naglasio kako je poljoprivreda važna strateška grana hrvatskog gospodarstva i kako je važno na summitu pokazati odgovore koje imamo u poljoprivredi.
Panel diskusija: Renesansa hrvatskog agrara
Sudionici panela Renesansa hrvatskog agrara, Krunoslav Karalić, ravnatelj HAPIH-a
Dragan Kovačević, potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore za poljoprivredu i turizam
Ivan Pandurević, predsjednik Uprave, Agro Invest grupaMarjan Vučak, predsjednik Uprave MEGGLE Hrvatska i Regija jugoistočna Europa koji je održan u sklopu Agro Summit konferencije u organizaciji Poslovnog dnevnika, jasno su secirali domaće probleme te zaključili što treba raditi da bismo imali uspješnu poljoprivrednu proizvodnju. Kada se pogledaju svi podaci, situacija izgleda prilično deprimirajuće.
5za5 sa Sašom Ćeramilcem – serijal petominutnih intervjua
Za kraj Agrosummita bila je održana serija pet- minutnih intervjua:
1. Stanje na robnim burzama u svijetu i gdje je Hrvatska – Robert Jurišić, konzultant
2. Od zlata jabuka – Branimir Markota , predsjednik Hrvatske voćarske zajednice
3. Nove investicije – nova prilika Suzana Audić Vuletić, direktorica Renaissance Capitala (Premium Chicken Company)
4. Projekt: Digitalno selo Strizivojna – Vladimir Nišević, glavni urednik Poslovnog dnevnika
Branimir Markota, predsjednik Hrvatske voćarske zajednice, otkriva da je za uzgajivače jabuka ova godina bila vrlo izazovna.
“Izazovi su počeli na proljeće, a posebno je bilo nezgodno ljeti kada smo imali 75 dana izrazito sušnog perioda”, izjavio je Markota na Agro Summitu dodajući da su ove vremenske neprilike uzrokovale velike štete na voćnjacima.
Neizvjestan povrat
Čak 50 posto plodova zbog suša je palo sa stabla. Ako se u Hrvatskoj godišnje proizvede oko 60 tisuća tona jabuka, ove će godine u hladnjačama završiti duplo manje, oko 30 tisuća tona.
Dugogodišnji predsjednik Hrvatske voćarske zajednice, i sam voćar, vrlo je skeptičan oko budućnosti voćarske proizvodnje, konkretno one jabuka, ali i privlačnosti ulaska mladih u taj posao.
Problemi su, kaže, brojni. Klima i vremenske nepogode, primjerice, čine štetu koju je unatoč mrežama i navodnjavanju teško prevenirati. Zbog toga, primjerice, određene sorte ne mogu dobiti karakterističnu boju. Usto, kada se u obzir uzme ulaganje koje zahjeva proizvodnja jabuka, teško se, kaže, može očekivati da bi voćarstvo moglo postati atraktivno mladima.
“Vrlo teško ćemo motivirati mlade da uđu u ovu proizvodnju. Govorim to posve iskreno. Proizvodnja jabuka zahtijeva vrlo intenzivna ulaganja. U jedan hektar voćnjaka potrebno je uložiti otprilike 100 tisuća eura.Ako poljoprivrednik i dobije poticaje, pa čak i u iznosu od 50 tisuća eura, odnosno polovice ulaganja, malo tko će se usuditi ući u tu proizvodnju”, kaže Markota dodajući da je povrat investicije, s obzirom na vremenske nepogode kojima svjedočimo, vrlo neizvjestan. “Proizvodnja jabuka je, dakle, vrlo problematična”, zaključuje Markota prilično pesimistično.
Izrazito zdrava
Ističe i da su jabuke koje se trenutačno prodaju u trgovačkim lancima većinom domaće. Napominje i vrijednost same jabuke koju prati poslovica – jedna jabuka na dan, doktor iz kuće van.
“Jabuka je izrazito zdrava voćarica, niske kaloričnosti, velikih nutritivnih vrijednosti, koja je dobra za regulaciju tlaka, šećera u krvi, poboljšava probavu…”, napominje Markota. Uzgoj te voćke zato moramo učiniti privlačnijim.
