Divlji šipak ili pasja ruža (lat. Rosa canina ) uzgaja se kao ljekovita biljka te je ujedno i dekorativna i krajobrazna trajnica koja sve više zauzima svoje mjesto u našim vrtovima
Divlji šipak je rasprostranjen po cijeloj Evropi, pa tako i kod nas, te se kao samoniklo grmlje može naći u šikarama, živicama, na livadama i pašnjacima, uz putove i to na raznim tipovima tla. Cvate od svibnja do srpnja, nakon čega latice otpadnu, a ostane čahura iz koje izraste plod – šipak. Pčele rado posjećuju cvijet divljeg šipka, s kojeg skupljaju pelud i nektar.
Plod je šipak pun sjemenki i oštrih dlačica, slatko-kiselog okusa, jajolikog oblika, crvene sjajne boje, dug oko 1,5 cm u kojem je udio mesa do 70 posto. Bere se u rujnu i listopadu, kad su plodovi zreli i čvrsti, bez stapki i stavljaju se na sušenje kako se ne bi pokvarili, omekšali i potamnili. Suše se cijeli ili prerezani na pola po dužini, na temperaturi do 50 °C, ali se mogu i zamrznuti. Sušenje se obavlja u posebnim sušarama, ili tradicionalno na suncu, rasprostiranjem u tankom sloju, a preporuča se plodove prerezati ili lagano usitniti, kako bi se kvalitetnije osušili.
Urod već u drugoj godini
Kod uzgoja na okućnici ili u polju preporučuju se osunčani položaji sjevernih strana, na nadmorskoj visini oko 500 n/m. Za podizanje nasada šipka tlo se priprema kao i kod sadnje voćnjaka. Šipak nije zahtjevan prema tlu. Ipak, dobro je tlo preorati, da se razrahli površinski dio te potanjurati i prefrezati, da se olakša sadnja. Gnojidba stajnjakom može se obaviti u trake ili u sadne rupe prilikom sadnje. Sadnice se mogu nabaviti u rasadnicima. Pri tome treba obratiti pažnju da su sadnice zdrave i dobro razvijene. Sama tehnika sadnje je kao i kod voćki. Otvori se sadna rupa, u rupu se stavlja korijen sadnice te se zagrne zemljom.
Razmaci sadnje budućeg nasada mogu se prilagoditi dostupnoj mehanizaciji. Kreću se od 1,0 do 1,5 m unutar reda te od 3,8 do 4,0 m između redova. Na 1 ha tako ide oko 2.000 sadnica. Nakon sadnje, koja se obavlja u jesen ili rano proljeće, sadnice se prikrate na 12 -15 cm od tla.
Šipak rodi na jednogodišnjim mladicama, koje rastu na dvogodišnjim i trogodišnjim granama. Iz toga proizlazi da se prvi značajniji rod može očekivati u trećoj godini. Prinos se kreće od 3-4 kg po sadnici, otprilike 8.000 kg/1 ha
Pun Vitamina C
Od šipka se najviše koriste plodovi, koji se skupljaju kad su još mekani i nisu se još odrvenili. Koriste se i sjemenke i mladi listovi, latice cvijeta, koje se koriste u gastronomiji i kuhaju sa šećerom te pupoljci od kojih se najčešće pravi ekstrakt. Plod šipka, uglavnom se ne koristi u svježem stanju, već se suši i smatra se najbogatijim prirodnim izvorom vitamina C, B1, B2 i provitamina A, šećera, saharoze, organske limunske i jabučne kiseline i pektina. Najnovija istraživanja su pokazala da je vitamin C vrlo stabilan, odnosno da se i nakon jedne godine od prerade i proizvodnje u marmeladi od šipka, može naći i više od 20 posto vitamina i minerala od njegove inicijalne količine.
Primjena i ljekovita svojstva
Plod i cvijet pasje ruže koristi se u pripremi čajeva, ekstrakta i marmelade, a istraživanja su pokazala da korištenjem ekstrakta pasje ruže možemo zaustaviti rast stanica nekih vrsta tumora, a potvrđeno je da djeluje korisno i protiv bolova u trbuhu, ali i smanjenju tjelesne težine. Čaj od cvijeta i ploda šipka ipak najviše se koristi kao preventivno sredstvo zimi, kada se javljaju česte prehlade, a pomaže i kod kašlja i vrućice.
Izvor:
Gospodarski list 22-24/2020
Savjetodavna služba: Uzgoj šipka
Izvori slika:
Image by glacika56 from Pixabay
Image by Federico Maderno from Pixabay
