15. po redu Savjetovanje hrvatskih voćara na temu „Povećanje proizvodnih kapaciteta u voćarstvu“, u organizaciji Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu (HAPIH) i Hrvatske voćarske zajednice zbog pandemije uzrokovane COVID-19 je održano virtualno. Savjetovanje su organizirali Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu i Hrvatska voćarska zajednica u suradnji s brojim znanstvenim i stručnim institucijama, a pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede.
U uvodnom dijelu savjetovanja, ispred organizatora, skupu su se obratili ravnatelj Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu doc.dr.sc. Krunoslav Dugalić i predsjednik Hrvatske voćarske zajednice Branimir Markota.
“Drago mi je da smo, unatoč svim izazovima vezanim uz pandemiju uspjeli organizirati Savjetovanje hrvatskih voćara, ove godine jednodnevno i virtualno. Izlaganja su, kao i cijelo Savjetovanje koncipirani u skladu s temom – ‘Povećanje proizvodnih kapaciteta u voćarstvu’. Puno toga je pred nama, nastojimo naći odgovore na izazove s kojima se susreću voćari, kvalitetno reagirati na promjene tržištu, usvajati nove, suvremene tehnologije, proizvodnju prilagođavati klimatskim promjenama i dr. Ne možemo biti zadovoljni sa samodostatnošću proizvodnje voća u Hrvatskoj. Kao što je poznato, imamo samo dvije voćne vrste koje su na granici samodostatnosti. Cilj je podizanje proizvodnih kapaciteta i drugih voćnih vrsta. Želimo našim voćarima biti podrška u novim tehnologijama, kako bi bili što konkurentniji na tržištu. Sve to nije moguće bez znanja, bez tehnologije, povećanja proizvodnje, bez smanjivanja troškova“. istaknuo je ravnatelj HAPIH-a u svom obraćanju . Predsjednik HVZ-a naglasio je da se ulažu znatna sredstva preko raznih vidova potpora i pomoći kao i bespovratnih participacija u investicije u voćarstvo ali rezultata u znatnijem povećanju proizvodnje voća baš i nema. Ističe potrebu realizacije slijedećih zadataka: operacionalizacija izgradnje skladišno distribucijskih centara, definiranje proizvodnje strateških voćnih vrsta vezanih za regionalizaciju proizvodnje, početak provođenja mjera investicijskih ulaganja u modernizaciju proizvodnje voća i institucionalno forsiranje aktivnosti na udruživanju voćara i konačno provođenje operativnih programa.
Nakon pozdravnih riječi, sudionicima skupa obratila se i ministrica poljoprivrede, Marija Vučković. „Najvažniji element Akcijskog plana jačanja tržišnih kapaciteta do 2023. su budući skladišno distribucijski centri koji će omogućiti siguran i konkurentan put proizvedenog voća do potrošača. Mnogima, čini se, nije bilo jasno da su sve alokacije iz Programa ruralnog razvoja u 2019. iz kojih bi se takvo što moglo financirati potrošene i govorene na razini od oko 103 posto. Isto tako, financiranje ove infrastrukture svakako je bilo planirano budućim nacionalnim strateškim planom. Nastavljamo s izradom akcijskog plana. Projekt izgradnje infrastrukture, kao vrlo važnog elementa koji je kandidiran u programu za oporavak, a dio toga rješavat će se i kroz višegodišnji financijski okvir koji se odnosi na financijska sredstva, odnosno dosadašnji Program ruralnog razvoja. Pred svima nama je veliki izazov – učinkovito korištenje takve infrastrukture. Ministarstvo poljoprivrede inzistirat će na učinkovitom korištenju i isplativosti infrastrukture. Programi potpora vezani su najviše za dvije po udjelu najznačajnije voćarske kulture u Hrvatskoj. Dobili smo nekoliko opravdanih primjedbi – od primjedbi vezano uz druge voćarske kulture, do učinkovitosti ovakvih potpora”, kazala je Vučković.
(Izvor slike: Novazemlja.com)
Savjetovanje je nastavljeno plenarnim izlaganjima „Program podizanja kvalitete matičnih nasada agruma, jezgričavih i koštičavih voćnih vrsta u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2016. do 2019. godine“ “Pregled voćarske proizvodnje u Republici Hrvatskoj“ te „Organizacija mreže hladionica s ciljem povećanja proizvodnih kapaciteta u voćarstvu“.
U sekciji Tehnologija i prerada govorilo se i raspravljalo o uzgoju američke borovnice, o suvremenoj proizvodnji šljive i lijeske, o mogućnosti podizanja novih nasada maslina, o perspektivi hidroponskog uzgoja povrća u RH, o indijanskoj banani- bogatstvo nutrijenata te o Energetskom potencijalu i značaju korištenja biomase iz voćarske proizvodnje.
Na slijedećoj sekciji Pomoekologija i pomofiziologija se raspravljalo o visokoproduktivnim sortama maslina; o biološkoj raznolikosti kao preduvjet održivog voćarstva, te o Utjecaju vremena uzimanja reznica i različitih koncentracija fitohormona na postotak ožiljavanja reznica.
Ovo jednodnevno savjetovanje je završilo raspravom i donošenjem zaključka; broj hektara pod voćnjacima godinama isti, a proizvedenog voća sve je manje te je krajnje je vrijeme za investicijska ulaganja u modernizaciju domaće voćarske proizvodnje i operativnih programa.
Izvor:
Hapih.hr – Održano 15. znanstveno-stručno savjetovanje hrvatskih voćara s međunarodnim sudjelovanjem
Novazemlja.com – 15. Savjetovanje hrvatskih voćara održano u virtualnom obliku
