Češnjak (Allium sativum) pripada među najstarije povrćarske kulture. Potječe iz Središnje Azije, te se odatle proširio po cijelom svijetu. Zbog svog intenzivnog mirisa i okusa ne koristi se kao povrće, nego prvenstveno kao dodatak brojnim jelima.
Češnjak je višegodišnja biljka, ali u našoj klimi ne daje sjeme i razmnožava se vegetativno pa se zbog toga uzgaja kao jednogodišnja kultura. Većina ekotipova i kultivara, koji se uzgajaju širom svijeta, ne cvate i ne donosi sjeme te se razmnožavaju isključivo vegetativno, a u prehrani se koriste lukovice.
Većina kultivara i ekotipova češnjaka je vrlo otporna na niske temperature i može dobro prezimiti kontinentalnu zimu. Za normalan rast i glavičenje češnjaka češnjevi za reprodukciju moraju biti izloženi niskim temperaturama manjim od 15 °C uz optimum od 2 – 4 °C bilo u skladištu ili u tlu.
Uzgoj češnjaka
Za uzgoj češnjaka prikladna su lakša aluvijalna tla dobre strukture te blago kisele ili neutralne reakcije. Važno je da tlo bude ocijedito te nikako zaslanjeno.
U slučaju dužeg sušnog razdoblja navodnjavanjem se može izbjeći stres od suše. Također je važno saditi češnjak na sunčanoj strani, bez zasjena drugih vrsta jer za dobar rast treba puno svjetla. Prije sadnje važno je pripremiti tlo odstranjivanjem korova sa površine tla.
Češnjak se većinom sadi u jesen ili rano proljeće, a obradu kulture je potrebno obaviti odmah nakon skidanja predkulture. Češnjak se obavezno uzgaja u plodoredu. Na istoj površini proizvodnja se može ponoviti svakih 4-5 godina. Ovaj period od 4-5 godina je najsigurnija i ekološki najprihvatljivija mjera kako bi se zaštitilo od lukove nematode koja može napraviti velike štete u nasadu.Također se ne bi smjelo saditi ni ostale vrste iz porodica lukova u međuvremenu. Obično se uzgaja iza kultura koje su gnojene stajskim gnojem te iza sebe ostavljaju razrahljeno i nezakorovljeno tlo. Od povrtnih kultura to su rajčica, paprika, krastavci i krumpir.
Sadi se u redove razmaka 20 – 30cm, a razmak biljaka u redu ovisi o krupnoći češnjeva za sadnju. Ako se sade krupniji češnjevi od 5 – 6 g (20 biljaka po m²) može se dobiti vrlo dobar prinos, ali za takav način uzgoja potrebno je 1.000 – 1.200 kg/ha sadnog materijala. Sitniji češnjevi sade se uz manji razmak češnjeva u redu računajući do 40 biljaka po m2.
Budući da se češnjak često spominje i kao repelent za štetnike drugih kultura, preporučuje se i sadnja u među redove sa drugim kulturama.
Njega usjeva
Tijekom vegetacije njega usjeva se sastoji od borbe protiv korova, navodnjavanja, prihrane i zaštite od bolesti i štetnika.
Primjena herbicida prije nicanja češnjaka može dobro zaštiti usjev. Od štetnika je najčešća češnjakova muha, a od bolesti plamenjača. Nematode također mogu izazvati velike štete.
U poljoprivrednoj ljekarni Danon d.o.o. u Donjem Stupniku možete naći sva potrebna sredstva za zaštitu češnjaka, kao i cjelokupnu opremu za navodnjavanje te kvalitetne folije za plastenike i mulch folije.
Izvor: Gospodarski list br. 18_10/2017
Poljoprivredni glasnik br. 5_10/2017
Savjetodavna služba: Uzgoj češnjaka
