Svi se slažu da su mravi zanimljiva bića. Žive u prostranim, povezanim kolonijama, mogu podignuti teret nekoliko puta teži od svojeg tijela, te koordinirati svoje aktivnosti sa nevjerovatnom preciznošću. Neke od zanimljivijih činjenica vezanih uz vrijedne mrave su:
1. Mravi mogu podići teret 50 puta teži od njihove težine samo sa svojom donjom čeljusti
Razlog toj snazi je da u im mišići u donjoj vilici puno gušće raspoređeni nego kod većine životnja. Taj raspored im omogućuje veću snagu, te zbog toga i mogućnost da nose teške stvari. U ljudskim razmjerima, da ljudi imaju tu snagu mogli bi sa nositi automobile samo sa svojom donjom čeljusti.
2. Kod nekih mravljih vrsta, mravi ratnici upotrebljavaju svoje specijalno modificarane glave da sa njima zatvore ulaze u mravinjak. Kada se mrav radnik vraća u mravinjak, dodirnu glavu mrava ratnika da bi ga znao da pripada koloniji te da bi ga pustio natrag u mravinjak.
3. Neke vrste mrava štite biljke u zamjenu za hranu i zaklon
tzv. Ant plants (Myrmecophittes) su biljke koje prirodno imaju šupljine u sebi, gdje mravi mogu sebi napraviti sklonište ili se tamo samo hrane. Ta udubljenja može biti šuplje trnje, šuplje stabiljke ili čak šuplje petiljke listova. Mravi žive u tim šupljim otvorima, hraneći se šećernim sekretom listova ili sekretom od insekata koje sišu biljnu rosu. Ali od te zajednice i biljke-domaćini imaju koristi, mravi štite biljku-domaćina od biljojeda ( i od insekata i od sisavaca), a mogu čak i biljku obraniti od parazitskih biljaka.
4. Totalna biomasa svih mrava na Zemlji je približno jednaka totalnoj biomasi svih ljudi na Zemlji.
Iako su mravi sitni, na svakog čovjeka dolazi 1,5 miljuna mrava. Poznato je 12 000 vrsta mrava, koji su rasprostranjeni na svakom kontinetu osim Antartike. Većina vrsta živi u tropskim krajevima, te 1 ha tla Amazonske prašume moze sadržavati i do 3.5 milijuna mrava. U nekim tropskim krajevima mravi čine i do 25 % ukupne kopnene životinjske biomase.
5. Mravi nekad uzgajaju insekte drugih vrsta, kao što su neke vrste lisnih uši te cikada, a razlog tome je dobivanje sekreta šećera od insekata koji se hrane mednom rosom. Da bi uvijek imali zalihe slatkoga, mravi će čuvati te lisne uši, te ih prenositi sa biljke na biljku.
6. Neke vrste mrava će držati kao zarobljenike druge vrste mrava, te ih prisiljavati da rade za njihovu koloniju. Kraljice Polygerus mrava (tzv. Amazonski mravi,) će ubiti kraljicu šumskih mrava, te porobiti njihove radnike, čija jedina zadaća će biti se da se brinu za kraljicu i njeno potomstvo. Te vrste su toliko evoluirale u zarobljivanju da bez „robova“ više ne bi mogle ni preživjeti.
7. Mravi su živjeli u isto vrijeme kada i dinosauri
Mravi su evolirali prije 130 milijuna godina, tijekom razdoblja rane Krete. Najviše fosilnih ostataka mrava je pronađeno u jantaru (fosilizirana smola).
8. Mravi su započeli sa „poljoprivredom“puno prije ljudske vrste. Najraniji pronađeni dokazi o uzgoju gljiva kod mrava idu čak 70 milijuna godina u prošlost, u vrijeme ranog Tercijara. Što još više iznenađuje, ti mravi su upotrebljavali sofisticrane hortikulturne tehnike da bi povećali svoj urod. Ispuštali su izlučevine koje su sadržavale kemikalije sa antibioticima da bi spriječili rast plijesni, te su čak i upotrebljavali tehnike gnojenja.
9. Neke vrste mrava stvaraju tzv. „superkolonije“ koje se mogu prostirati i tisuće kilometara Argentinski mrav, autohton u J.Americi se proširio na svaki kontinent osim Antartike. Svaka mravlja kolonija ima različiti kemijski sastav koji im omogućuje da prepoznaju mrave iz svoje kolonije, a također da prepoznaju i uljeze u koloniji. Znanstvenici su nedavano otkrili da te masivne superkolonije u Europi, Sj.Americi te Japanu dijele isti kemijski profil, što u stvari znači da je to jedna globalna superkolonija.
10. Mravi prate mirisne tragove ostavljene od mrava „scouta“ prilikom prikupljanja hrane
Prateći tragove feromona koje su stvorili drugi mravi iz kolonije mravi sakupljači mogu sakupljati i pohranjivati hranu . Mravi „scout „ će prvi krenut u potragu za hranom, a kada ju pronađu, pojesti će malo te hrane te će se vratiti u mravinjak najbližim putem ( najčešće ravnom crtom). Prilikom povratka ti mravi će ostavljati feromonski trag, koji će odvesti ostale mrave radnike iz istog mravinjaka do hrane, te će oni nastaviti sakupljati i nositi hranu do mravinjaka dok sve ne odnesu.
Iako su mravi zanimljive životinje,te su u prirodi korisni insekti, u kućama i stanovima se najčešće smatraju štetočinama, pa ih se ljudi žele riješiti.
KAKO SE RIJEŠITI MRAVA U KUĆI ?
Da bi se riješiili nepoželjnih mrava u kući ili stanu preporučamo vam EC gel protiv mrava – insekticid formuliran kao mamac u gelu, namijenjen suzbijanju štetnih vrsta mrava: faraonski mrav (Monomorium pharaonis), argentinski mrav (Linepithema humile) i crni mrav (Lasius niger) koji služi za upotrebu u unutarnjim i vanjskim prostorima; (u stambenim, industrijskim, javnim i komercijalnim zgradama, oko zgrada, na terasama i u privatnim vrtovima). Proizvod sadrži gorku tvar koja je odbojna ljudima i kućnim ljubimcima.
NAČIN DJELOVANJA
Snažan svježi mamac u EC GEL-u privlači mrave, koji ga smatraju izuzetno ukusnom hranom. Zahvaljujući odgođenom letalnom efektu, mrav ugiba nekoliko sati nakon izloženosti gelu (mrav se hrani gelom, ali dovoljan je i kontakt s gelom da dovede do ugibanja). Mravi radnici, koji nalaze gel, dovoljno dugo žive da gel unesu u mravinjak, distribuiraju ga unutar kolonije, te njime hrane ličinke, a u konačnici i kraljicu, što dovodi do uništenja cijele kolonije.
