Svjetski dan hrane se svake godine obilježava 16. listopada, na dan kad je 1945. godine u sklopu Ujedinjenih naroda (UN) osnovana Organizacija za prehranu i poljoprivredu (FAO). Ovaj se dan obilježava u više od 150 zemalja svijeta.
Tema ovogodišnjeg dana hrane biti će „Pravo na hranu za bolji život i bolju budućnost“ (Right to foods for a better life and a better future).
Farmeri i poljoprivrednici diljem svijeta proizvode dovoljno hrane da nahrane čak i više od svjetske populacije, ali glad i dalje postoji. Oko 733 milijuna ljudi u svijetu suočava se s glađu zbog učestalih vremenskih šokova, sukoba, ekonomskih padova, nejednakosti i pandemija. To najviše pogađa siromašne i ranjive, od kojih su mnogi poljoprivrednici i žive od zemlje, što odražava sve veće nejednakosti između i unutar država.
Hrana je treća najosnovnija ljudska potreba nakon zraka i vode – te svatko treba imati pravo na odgovarajuću hranu. Ljudska prava kao što su pravo na hranu, život i slobodu, rad i obrazovanje priznata su Općom deklaracijom o ljudskim pravima i dva pravno obvezujuća međunarodna pakta.
Važnost zdrave prehrane
‘Hrana’ označava raznolikost, hranjivost, dostupnost i sigurnost. Veća raznolikost hranjivih namirnica trebala bi biti dostupna na našim poljima, ribarskim mrežama, tržnicama i na našim stolovima, za dobrobit svih, ali više od 2,8 milijardi ljudi u svijetu ne može si priuštiti zdravu prehranu.
Što podrazumijevamo pod zdravom prehranom?
Zdrava prehrana je raznolika, energetski uravnotežena te dostatna za zadovoljenje nutritivnih potreba. Poljoprivredno-prehrambeni sustavi mogu i moraju omogućiti svim ljudima zdravu prehranu kako sada, tako i u budućnosti. Ali potrebna je veća predanost, ulaganje i inovativni pristupi kako bi se ostvarila ovaj cilj.
Nezdrava i loša prehrana vodeći je uzrok pothranjenosti, nedostatka mikronutrijenata te pretilosti, problema koji sada postoje u većini zemalja, prožimajući društveno-ekonomske klase. Ranjiviji ljudi često su prisiljeni osloniti se na osnovne namirnice i jeftiniju hranu koja može biti nezdrava, dok drugi pate zbog nedostupnosti svježe ili raznolike hrane, nedostaju im informacije potrebne za odabir zdrave prehrane ili se jednostavno odlučuju za praktičnost.
Glad i pothranjenost dodatno se pogoršavaju dugotrajnim krizama koje su potaknute kombinacijom sukoba, ekstremnih vremenskih prilika i gospodarskih šokova. Poljoprivredno-prehrambeni sustavi, u cjelini, osjetljivi su na katastrofe i krize, posebno na utjecaje klimatskih promjena, ali istovremeno stvaraju zagađenje, degradiraju tlo, vodu i zrak te pridonose emisijama stakleničkih plinova i gubitku bioraznolikosti. Transformacijom poljoprivredno-prehrambenih sustava postoji veliki potencijal za ublažavanje klimatskih promjena i podržavanje mirnog, otpornog i uključivog života za sve.
Sigurnost zdrave prehrane za sve zahtijeva velika ulaganja u inovacije, znanost, tehnologiju te široku suradnju između niza aktera uključujući vlade, privatni sektor, akademske i istraživačke institucije i civilno društvo.
Tu svi imamo svoju ulogu; kao potrošači, možemo ostvariti svoja prava i pozvati vlade da se pozabave nejednakošću i siromaštvom, da subvencioniraju zdravu hranu kako bi povećali njezinu dostupnost, smanje bacanje hrane i zaštite okoliš.
Globalnu svečanost Svjetskog dana hrane koja se održava 16. listopada u 10:00 CET u sjedištu FAO-a možete pratiti i on -line na fao.org
