Lijeska (Corylus avellana L) je izrazito heliofitna biljka. Kraj jeseni je idealno vrijeme za sadnju lijeski (lješnjaka). Tada počinje vrijeme mirovanja vegetacije, koje traje do ranog proljeća. Sadnja je uspješnija kada je vrijeme kišovito, jer se tada sadnice ne trebaju zalijevati. Lijeske započinju sa vegetacijom vrlo rano, te za razliku od drugih vrsta voćaka koje cvatu u proljeće, ona cvate zimi i to od prosinca do ožujka.
Lijeska traži plodno tlo i radi toga bi trebalo pognojiti iskopane rupe kvalitetnim gnojivom, organskim ili anorganskim. Također bi trebalo paziti pri odabiru sadnica te odabrati kvalitetne sa dobro razvijenim korijenom. Za sadnju je potrebno iskopati jame promjera 20-70 cm te dubine od 50 cm. Razmak između sadnica bi trebao biti oko 4 metra. U kontinentalnoj RH dobri položaji za lijesku su oni s nadmorskom visinom iznad 140 m i s odgovarajućim reljefom.
Za područje kontinentalne Hrvatske preporučuje se provjerena kombinacija sorata: Istarska duguljasta, Rimska i Haleška lijeska jer su one otpornije na niske temperature od nekih, objektivno, kvalitetnijih industrijskih sorata. Te sorte (Tonda gentile delle lange, Tonda gentile romana, Tonda di giffoni i dr.) preporučuju se za primorsko područje.
Jesenska sadnja se preporučuje jer jamči bolji prijem sadnica i optimalan rast u prvim godinama formiranja stabla ili grma. U 3-4 godini u srpnju plodovi su zreli za berbu. U punom rodu jedno stablo daje od 8 do 12 kg, a od ploda oko 50% otpada na ljusku. Ovisno o ozgojnom obliku, gustoći sadnje, vremenu starosti i drugih agrotehničkih čimbenika, prinosi se kreću od 2,2 do 3,6 t/
Izvori: Poljoprivredni glasnik, Prosinac 2014;
Agroklub.com
