Na drugom okruglom stolu Večernjeg lista „Kakvu hranu jedemo“ raspravljalo se o tome hoće li nova Zajednička poljoprivredna politika (ZPP) EU smanjiti proizvodnju hrane zbog manje uporabe zaštitnih sredstava.
Sudionici okruglog stola su bili; ravnateljica Uprave za poljoprivredno zemljište, biljnu proizvodnju i tržište Ministarstva poljoprivrede Sandra Zokić, Izvršna direktorica Udruge CROCPA Irena Brajević, predsjednik Udruge OPG-a Život Robert Hadžić i najveći proizvođač češnjaka i industrijskog krumpira u RH Marijo Puškarić, moderator diskusije je bio Miroslav Kuskunović.
Globalna kriza koja je započela pandemijom koronavirusa, prekidima u lancu opskrbe i golemim poremećajima na tržištu hrane, a sve je još dodatno pogoršao rat u Ukrajini, poljuljala je europski Zeleni plan i strategije od Polja do stola i Bioraznolikosti.
Primjenom nove Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) EU predviđeno je smanjenje čak za 50 % uporabe Sredstava za zaštitu bilja, a mineralnih gnojiva za 20 %, a konačni cilj je da 25 % obrađenih površina u EU bude pod ekološkom proizvodnjom.
No, EK nije 23. ožujka donijela uredbu kojom bi se definirala održiva uporaba kemijskih sredstava za zaštitu bilja, a europski poljoprivrednici u sve većem strahu od nestašica hrane te sve većih troškova proizvodnje, se sve više odupiru tim planovima te traže prolongiranje ZPP barem do 2024 godine.
Prilikom okruglog stola Sandra Zokić je napomenula da službenih informacija zašto EK nije donio spomenutu uredbu ne,a, no razlog je vjerojatno što je i Komisija zaključila kako nije dobar trenutak sa obzirom na stanje na globalnom tržištu hrane, kao i kriza vezana uz rat u Ukrajini.
„Hrvatska je na polovici uporabe pesticida u odnosu na prosijek EU i s pravom strahujemo da bi jednaka razina smanjenja dovela do jako male uporabe SZB što bi u konačnici moglo dovesti i do znatnog smanjenja poljoprivredne proizvodnje.“ Izjavila je Zokić
Direktorica CROCPA-e Irena Brajević je istaknula kako neovisna analiza sveučilišta Wageningen u Nizozemskoj, u suradnji sa CropLife Europe pokazati kako će nove politike EU znatno utjecati na prihode poljoprivrednika, na prinose te na dalji rast cijena hrane. Neke procjene govore i 10 % do 30 % manje prinosa, a za neke kulture i puno više. Nedotatak adekvatnih sredstava za zaštitu bilja najviše će se osjetiti na višegodišnjim nasadima.
„ Sve manje djelatnih tvari koje štite usjeve od štetnika sve je veći problem“ smatra i Mario Puškarić, ističući da je od nekih kultura morao i odustati jer nema adekvatni sredstava na tržištu. Smatra da je sama politika EU kontradiktorna, jer se uglavnom zabranjuju jeftinia sredstva po hektaru a ostavljaju se skuplja, neka čak i po 10 x.
Objasnio je da je kao proizvođač prvi za smanjenje korištenja zaštitnih sredstava, što na kraju smanjuje i trošak proizvodnje, no smatra da pritom treba napraviti regionalizacij proizvodnje, geografski odvojiti ekološku od konvenionalne proizvodnje, inače će stetnika biti još više i trebati će još više ulagati u SZB.
EU tržište sredstava za zaštitu bilja (SZB) vrijedno je 53 miljarde eura. Industrija SZB podržava traniziciju prema zelenom i vec 10-15 godina radi na ekološki djelatnim tvarima. Registrira se sve više djelatnih tvari prirodnog podrijetla, no postupak EU jednak je za njih i za kemijeske djelatnosti, ovjasnila je Irena Brajević.
Teško je procijeniti što će se događati u budućnosti, no dođe li do pada prihoda industrije, bit će manja i ulaganja u istraživanja i razvoj. Da bi se dobila samo jedna nova djelatna tvar, ulaganja su jako velika, veća od 280 milijuna dolara. To je jako velika investicija i ulaganje, a EU sustav je i pomalo nesiguran – nakon 11 godina može se dogoditi i da EK uvede nove kriterije. Javnost ne zna da su sredstva za zaštitu bilja jedna od najrigoroznije ispitivanih kemikalija i da svaki put kad naše kompanije izume neku djelatnu tvar to je i jako veliko postignuće za znanost – istaknula je Brajević.
Sudionici okruglog stola složili su se danas kako je u trenutačnoj situaciji staviti sve moguće površine u funkciju poljoprivredne proizvodnje. Raspravljalo se i o potrebi uvođenja poreza na zapušteno poljoprivredno zemljište, problemu usitnjavanja naslijeđenih poljoprivrednih površina, potrebi privatizacije državnog poljoprivrednog zemljišta… – Poljoprivredno zemljište može kupiti samo poljoprivrednik, a ne netko tko njime špekulira pa se u nas trenutačno događa i “land grabing” – poručio je Hadžić.
Brajević kaže kako je oko 14% zaštitnih sredstava krivotvoreno i prijetnja su, ne samo usjevima, nego predstavljaju i prijetnju zdravlju ljudi i okoliša. Samo lani je u EU zaplijenjeno oko 1500 tona krivotvorenih zaštitnih sredstava, najviše iz Kine. Cvjeta i prekogranični uvoz sredstava iz BiH ili Srbije gdje su neka sredstva koja su u nas zabranjena, dozvoljena. – Imamo eksploziju nabave iz pograničnih područja, naročito insekticida, koji se prevoze organizirano kamionima – izjavila je za kraj Irena Brajević.
Pročitajte više na: https://www.vecernji.hr/vijesti/jos-uvijek-nema-ni-pojedinacnih-i-kumulativnih-procjena-ucinaka-strategije-od-polja-do-stola-1576579 – www.vecernji.hr
