Kampanjom #PlantHealth4Life HAPIH i EFSA educiraju građane o važnosti očuvanja zdravlja biljaka u Hrvatskoj. Štetnici koji dolaze što uvozom hrane što nesavjesnom kupnjom biljaka na putovanjima, sve lakše preživljavaju i stvaraju štete
Južnoamerički moljac rajčice, azijski narančin trnoviti štitasti moljac, južnoamerički palmin drvotoč, azijska strizibuba… Sve su to štetnici koji ugrožavaju domaće biljke, a broj novih vrsta zahvaljujući prijevozu robe, putovanjima, internetskoj kupnji, ali i klimatskim promjenama, stalno raste, čulo se na panelu u organizaciji Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu (HAPIH) i Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA).
Kampanjom #PlantHealth4life, koja se već treću godinu provodi diljem Europe, pokušava se educirati građane o važnosti zaštite lokalne flore.
Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH), kao nacionalni nositelj kampanje, u Botaničkom vrtu u Zagrebu okupila je stručnjake, roditelje, putnike i ljubitelje prirode kako bi pokazala da svatko od nas može biti dio rješenja. U dinamičnoj panel raspravi razgovaralo se o tome kako male odluke poput pažljivog odabira biljaka, odgovornog ponašanja na putovanjima ili edukacije djece mogu spriječiti velike probleme u budućnosti.
Biljke – najgori suvenir s putovanja
Tako se i na ovom panelu istaknulo kako su biljke najgori suvenir s putovanja, jer sa sobom mogu donijeti bolesti i štetnike često oku nevidljive.
“Svaki hrast u Zagrebu, Slavoniji, a dolazi polako i do Istre je žućkast i blijed, zašto? Napada ga hrastova mrežasta stjenica. To je štetnik koji je 2013. godine došao iz Azije, to su one male prozirne bubice na koje se svi žale da ih grizu, a zapravo one najviše štete čine hrastu“, spomenuo je dr.sc. Dario Ivić, rukovoditelj Odjela za biljno zdravstvo u HAPIH-u pokazujući i na napadnuti hrast lužnjak u samom Botaničkom vrtu gdje je održana konferencija za medije.
Marijana Kelava, voditeljica Odjela za biljno zdravstvo iz Ministarstva poljoprivrede spomenula je kako je teško naći pravog krivca koji je donio štetnika u Hrvatsku i zato je ključna edukacija građana. Primijete li neke neobične štetnike i promjene na biljkama to uvijek mogu prijaviti HAPIH-u i Ministarstvu.
“Azijska strizibuba je zanimljiv kukac, crni s bijelim točkicama, ali je veliki štetnik i radi nje smo u Zadru prije tri godine morali uništiti oko 220 stabala platana, topola i divljih smokvi… To su stabla koja su bila tu i kao zaštita od vjetrova i raznošenja tla“, spomenula je Marijana dodajući kako su se time ugrozila i staništa ptica.
Opasnost po okoliš, ne samo po džep
Primjera stranih vrsta koje ugrožavaju biljke je puno i ne moraju se tražiti po egzotičnim zemljama. Neki od njih poput španjolskih puževa s kojima se vrtlari bore više od deset godina stigli su vjerojatno uvozom voća i povrća iz Španjolske.
“Recimo imamo jako raširenu zlatnu žuticu na vinovoj lozi. Vinogradi su rascjepkani, ako se pojavi na nekom području gdje je teško naći vlasnika, nemate konkretnu osobu kojoj možete narediti da se mjera provede i onda su to teži procesi, a mjere su nužne da se barem donekle spriječi šteta“ istaknula je Kelava.
Zaključak događanja bio je jasan: svatko može doprinijeti očuvanju zdravlja bilja. Od toga da ne prenosimo biljke preko granica, preko kupnje sadnica u ovlaštenim rasadnicima, do razgovora s djecom o važnosti prirode – male promjene znače mnogo. Kampanja #PlantHealth4Life podsjeća da odgovorno ponašanje danas čuva naš okoliš i sigurnost biljaka za generacije koje dolaze.
Posjetite mrežnu stranicu kampanje #PlantHealth4Life i saznajte kako se kampanjom potiče javnost da zaštiti zdravlje bilja.
