Zajednica udruga hrvatskih povrćara i Gospodarski list, u suorganizaciji s brojnim relevantnim institucijama u hrvatskoj poljoprivredi i sektoru povrćarstva, su organizirali stručni skup koji okuplja hrvatske povrćare, 1. i 2. prosinca 2022. godine u Svetom Martinu na Muri.
Jedan od sponzora seminara je bio i Danon d.o.o.
6. seminar „Hrvatsko povrće“ svečano je otvorio međimurski župan Matija Posavec koji je u pozdravnom govoru izrazio zadovoljstvo što je seminar o proizvodnji povrća u Republici Hrvatskoj već 4. put organiziran u Međimurskoj županiji, koja je između ostalog, poznata i po proizvodnji povrća vrhunske kvalitete.
„Nema razvijene zemlje niti razvijene regije bez razvijene poljoprivrede i zato nam je u Međimurskoj županiji iznimno važan ovaj segment. Naši poljoprivrednici najviše proizvode jabuke i krumpir te ulažu u osuvremenjavanje proizvodnje, u mehanizaciju i hladnjače, kako bi povećali svoju konkurentnost na tržištu. Želja nam je dati snažnu podršku izgradnji jednog regionalnog distributivnog centra koji bi mogao pratiti naš potencijal od 28.000 tona proizvodnje povrća na godišnjoj razini. To bi našim poljoprivrednicima, proizvođačima povrća i voća, olakšalo ne samo skladištenje, već i plasman robe na tržišta Europske unije. Smatram da proizvodi sa sjevera Hrvatske i općenito cijele naše zemlje imaju kvalitetu koja im daje jak izvozni potencijal” naglasio je župan Posavec i čestitao na 180 godina postojanja i rada Gospodarskom listu koji po njegovim riječima kontinuirano doprinosi boljitku hrvatske poljoprivrede.
U ime Hrvatske poljoprivredne komore (HPK) sudionike skupa pozdravio je Damir Mesarić koji je istaknuo da je HPK zastupljena u svim županijama te predstavlja oko 70.000 obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava. HPK djeluje kroz sektorske odbore među kojima je i Odbor za povrtlarstvo i krumpir koji je na zadnjem sastanku raspravljao o aktualnoj problematici poput povećanja ulaznih cijena u proizvodnji, te štetama od suše i tuče.
„Neujedinjeni nastupi na tržištu dodatno otežavaju situaciju, kao i nelojalna konkurencija, osobito prikazivanje proizvoda s jeftinijih tržišta kao „hrvatskih“ “ smatra Mesarić.
Predsjednik Zajednice udruga hrvatskih povrćara Vjekoslav Budanec u ime organizacijskog odbora zahvalio je svim sudionicima na dolasku kao i svima koji su zaslužni da se ovakav skup održava, jer je to jedini skup koji okuplja hrvatske povrćare. Poručio je da je proteklo razdoblje bilo puno izazova, no izrazio je nadu da će za proizvodnju povrća u Hrvatskoj doći bolja vremena.
Nakon svečanog otvaranja seminara dodijeljena su dva priznanja. Povelja za poseban doprinos povrćarstvu posthumno je dodijeljena prof. dr. sc. Ivanki Žutić za postignuća u znanstvenom radu, izniman doprinos razvoju hrvatskog povrćarstva te obrazovanje mnogih naraštaja studenata na Agronomskom fakultetu u Zagrebu. Povelju je primio predstojnik Zavoda za povrćarstvo na Agronomskom fakultetu u Zagrebu, izv. prof. dr. sc. Božidar Benko koji je u ime obitelji i kolega pokojne prof. Žutić zahvalio na ovom priznanju.
Poveljom Uzorni povrćar nagrađen je Mario Čajkulić iz Sedlarice u Virovitičko-podravskoj županiji, za iznimno uspješnu povrćarsku proizvodnju, ulaganje u razvoj te uvođenje suvremene tehnologije. Svakako treba napomenuti da je Mario Čajkulić ostvario značajnu investiciju prije 5 godina iz Mjere 4.1.1. vrijednu oko 15 milijuna kuna, kojom je podigao 2,5 ha novih plastenika. Danas ukupno obrađuje 80 hektara zemlje, ima deset traktora i 45 zaposlenika. Godišnje proizvede oko 2000 tona povrća.
Hrvatski povrćari nezadovoljni položajem i stanjem na tržištu
Održan je i tradicionalni okrugli stol koji je ove godine imao temu „Izazovi i perspektiva razvoja hrvatskog povrćarstva u razdoblju 2023.-2027.“ O negativnim trendovima u proizvodnji povrća, o padu količina proizvedenog povrća, te smanjenju površina na kojima se proizvodi povrće, govorila je Žaklina Jurišić, a svi ti pokazatelji doveli su do toga da nam je pokrivenost potrošnje uvozom povrća dosegla čak 57%, odnosno u Hrvatskoj se proizvodi tek 43% povrća za potrebe hrvatskih potrošača, što je alarmantan podatak.
“Uvozi se čak 25% smrznutog povrća i 100% sušenog, pa je potrebno usmjeriti se i na preradu, a ne samo primarnu proizvodnju povrća“ rekla je Žaklina Jurišić.
Juraj Orenda rekao je da je u okolnostima tržišne utakmice u EU teško zaštititi domaću proizvodnju od uvoza i da Ministarstvo poljoprivrede nastoji mjerama pomoći svim sektorima, pa tako i povrćarima da povećaju konkurentnost i otpornost, no na samim povrćarima je da se više povežu i udruže kako bi se povećala konkurentnost njihove povrćarske proizvodnje i ojačao položaj na tržištu, osobito u odnosu na otkupljivače.
Bolje spriječiti nego liječiti
Drugi dan seminara na rasporedu su bile dvije sekcije. Na prvoj od njih temu pod nazivom Bolje spriječiti nego liječiti bolesti povrća predstavila je dr. sc. Andrijana Novak, rukovoditeljica laboratorija za mikologiju iz HAPIH-a.
–Suvremena zaštita od bolesti temelji se na integriranom pristupu od sjetve do skladištenja. Kod pojave bolesti važno je pravovremeno reagirati te prepoznati simptome i uzročnika. Veliku ulogu u tome imaju redoviti pregledi usjeva i iskustvo proizvođača. Preventivne mjere, otpornost kultivara, agrotehničke mjere, biološka zaštita i kemijska sredstva za zaštitu bilja pružaju mogućnosti učinkovite zaštite povrćarskih kultura od biljnih bolesti, naglasila je Novak.
Nakon zanimljivih predavanja i rasprave zaključak je organizatora da se i u ovim neizvjesnim vremenima proizvođačima povrća na seminaru otvaraju novi horizonti, neki novi vidici, pogledi u budućnost povrćarske proizvodnje, kao i korisna poznanstva za buduću suradnju. Hrvatsko povrćarstvo ima potencijala, jer naši povrćari znaju proizvoditi kvalitetno povrće koje se sve više traži.
Najbitnije informacije o seminaru i Zbornik radova sa 6. seminara Hrvatsko povrće možete naći na službenoj internetskoj stranici seminara: https://hrvatsko-povrce.hr
