Batat ( Ipomoea batatas) višegodišnja je povrtna kultura tropskog i suptropskog klimatskog područja, podrijetlom iz Srednje i Južne Amerike te pripada botaničkoj porodici slakova (Convolvulaceae). Iako ga se nekad naziva i slatki krumpir, nema nikakve veze sa krumpirom. Jede se kuhan ili pečen. Bolje ga je kuhati na pari nego u vodi, a također se može peći i kao krumpir. Mladi listovi ili vršci batata se spremaju kao špinat, a korijen se može jesti i svijež. U usporedbi sa krumpirom sadrži veliki udio kalija i vitamina C, te je pogodan i za konzumaciju osobama sa dijabetesom.
Za ishranu domaćih životinja rabe se korijen, listovi i vriježe ( naročito za ishranu svinja).
Uz hranidbena i ljekovita svojstva, batat ima veliku važnost i u gospodarstvu, jer je proizvodnja komercijalno isplativa.
Uzgoj batata
U našim uvjetima batat se uzgaja isključivo iz presadnica na otvorenom, u vrijeme kada prestane opasnost od kasnih proljetnih mrazeva. Za kvalitetan rast i razvoj batatu je potrebno 3-6 mjeseci bez mraza. U kontinentalnom dijelu Hrvatske se sadi oko 15. svibnja, a u mediteranskom oko 15. travnja, ali uz uvjet da temperatura tla nije niža od 10 °C.
Pripremu tla za sadnju batata je najbolje početi već u jesen, oranjem na dubinu od 30 cm, a u proljeće bi trebalo formirati gredice i postaviti PE film, crni na kontinentalnome dijelu, a bijeli u mediteranskom dijelu. Visoke gredice su od velike važnosti za uzgoj batata jer za razliku od krumpira isod folije se konstantno čuva vlaga i stvara potrebna toplina za razvoj batata. Folija također omogućuje čuvanje od nametnika tako da je batat spreman za rast i razvoj.
Tla
Najbolje prinose batat daje na ocjeditim pjeskovito –ilovastim tlima, kao i slabo skeletnim ( Primorje i Dalmacija). Preporučuju se neutralna do blago kisela tla (pH 6).
Voda
Mlade je biljke odmah po sadnji potrebno navodnjavati ukoliko im nije prirodno osigurana dovoljna količina vode. U toku uzgoja potrebno je paziti na količinu vode i navodnjavati samo u slučaju suše, budući da će prevelika količina vode u zoni korijena uzrokovati smanjenje prinosa. Optimalna je količina oborina od 750 do 1.000 mm godišnje.
Plodored
Ukoliko se batat sadi na istoj parceli, preporuča ga se vratiti na zemljište nakon četiri godine.
Batat je izuzetno osjetljiv na primjenu zemljišnih herbicida te ih se preporučuje uklanjati ručno.
Ishrana
Batat ima manje zahtjeve prema gnojidbi od ostalih povrtnih kultura. U proljetnoj pripremi tlo je potrebno gnojiti mineralnim gnojivom – i to s 50 kg dušika, 100 kg fosfora i 150 kg kalija po hektaru.
Berba i prinos batata
Batat se vadi kada većina korijenova dosegne više od 150 grama, što se može očekivati 100 do 130 dana nakon sadnje. Razdoblje vađenja je od kolovoza do listopada i treba se obaviti preije mraza. Znak tehnološke zrelosti korijena je bijeli sok koji curi kada se posijeku vriježe. Jedna biljka daje do tri kilograma korijena i u komercijalnoj proizvodnji prinos može biti od 20 do 50 tona po hektaru. Berba listova batata moguća je i nekoliko puta godišnje.
Bolesti i štetnici
Neki zemljišni štetnici, primjerice žičnjaci i grčice mogu napraviti djelomična oštećenja, stoga pri odabiru parcele treba paziti na brojnost štetnih kukaca u tulu
Na listovima batata štete mogu napraviti gusjenice slakova ljiljka, čije gusjenice se hrane lišćem i korijenom batata.Gljivične bolesti za sada ne prdstavljaju opasnost za uzhoj batata, a određene štete mogu prouzročiti miševi i voluharice te puževi.
Izvor: Gospodarski list 18/2018
Agroklub- Batat
