Jeste li znali: da su komarci skupina insekata u koju se ubraja oko 3500 različitih vrsta rasprostranjenih po cijelom svijetu. Pripadaju obitelji Culicideae, redu Diptera.
U Hrvatskoj je prisutno negdje oko 50-ak vrsta, a najdosadnije vrste su običan komarac (Culex pipens) i tigrasti komarac (Aedes caspius). Ovi mali, dvokrilni, dugonogi insekti, čiji je usni aparat izdužen u rilo, značajni su za čovjeka kao molestanti (napasnici), ali i prenosioci bolesti.
Tijekom hranjenja prelaze sa jednog domaćina na drugog čime mogu prenijeti različite uzročnike bolesti. U svijetu su prijenosnici opasnih bolesti poput malarije, a u tropima uz malariju komarci prenose i žutu groznicu, encefalitis i druge uzročnike. Na našem području uglavnom ne prenose bolesti, ali narušavaju mir i zdravlje čovjeka u širem smislu ometajući ga pri svakodnevnim aktivnostima, boravku u prirodi i rekreaciji.
U nas su najveći problem ubodi ženke komaraca jer izazivaju nemir, nelagodu, te pojavu upalnih procesa i alrgija na mjestima uboda, posebice kod djece.
Voda je stanište neophodno za razvoj komaraca. Ovisno o vrsti, mogu se razviti u različitim tipovima voda, od čistih do izrazito zagađenih. Nekim vrstama je dovoljna i lokvica vode, dok su druge zahtjevnije u vezi staništa. Prva tri stadija razvoja komaraca ( jaja, ličinka, kukuljica) vezana su za vodu. Samo ženke komaraca sišu krv. Krvni obrok im je neophodan kako bi mogla razviti i stvoriti novu generaciju potomaka.
Tigrasti komarac: Ovaj komarac koji je svoje ime je dobio po crno-bijelo tigrastim uzorcima po tijelu i nogama je autohtona vrsta tropskih i sub-tropskih područja Jugo-Istočne Azije, a proteklih desetljeća se zahvaljujući svojim sposobnostima brze prilagodbe različitim okolišnim uvjetima, te povećanom zračnom prometu, raširio po SAD-u, Meksiku, Brazilu te u južnoj Evropi. 
Ta vrsta komaraca je aktivna, ovisno o klimatskim uvjetima, od svibnja do listopada. Početkom jeseni ženka komarca odlaže “otporna jajašca”, koja prezime, te mogu podnijeti i temperature čak i ispod -5 °C. Iz jajašca koja prežive zimu u prolijeće se, ali tek kada su uvjeti povoljni: puno vlage, temperature ne ispod + 10 °C, te prosječno oko 13 sati fotoperiodizma (svjetlosti) izlegu larve.
Tijekom toplog perioda, kada su temperature oko 25 °C, u stajaćoj vodi koja može biti minimalne dubine od samo nekoliko centimetara, larva se presvlači u pupu, iz koje se nakon perioda od nekoliko tjedana razvijaju imaga komaraca.
Prosječni životni vijek tigrastog komarca je oko 3-4 tjedna, koji provede u krugu od stotinjak metara od mjesta mriještenja. Imaga komaraca lete polagano i skoro nikad ne lete više od jednog metra. Njihov način leta ne jamči veliku mobilnost, jedino u slučajevima kad uz pomoć vjetra ili nekog transporta mogu preći veće udaljenosti, te ih se samo u rijetkim slučajevima može naći i na gornjim katovima zgrada.
Što se tiče uboda, bodu samo ženke komarca, jer im za sazrijevanje jajašca trebaju proteini iz ljudske i životinjske krvi. Ženka komarca prepoznaje svoj plijen prema mirisima koje luči tijelo, a koji sadržavaju mliječne kiseline i znoj. Poslije uboda treba staviti led na mjesto uboda i dezinficirati ubod sa antistaminskom ili kortizonskom kremom.
Tigrasti komarac nije prenositelj malarije, i do sada u Italiji nije zabilježen prijenos neke zarazne bolesti. U svom prirodnom okruženju JI Azije je prenosioc Arbovirusa, koji mogu prenijeti encefalitis i groznicu. Najveća razlika između običnog komarca (Culex pipiens) i tigrastog komarca (Aedes albopictus) je u boji tijela, koja je kod običnog komarca smeđa, a kod drugog crna sa bijelim prugama. Također je običan komarac malo veći od tigrastog. Također ove dvije vrste imaju različita ponašanja u izboru mjesta za odlaganje jajašca. Ženka običnog komarca odlaže jajašca u skupinama na velikim vodenim površinama (jezera, ribnjaci, bare), dok ženka tigrastog komarca odlaže jajašca u malim nakupinama vode (stagnirajuće nakupine vode). Također je razlika što običan komarac bode po noći, dok je tigrasti aktivan po danu, većinom u kasno jutro ili popodne, i tigrasti komarac ima robustnije rilo sa kojim ubada, te može ubosti čak i kroz odjeću. I još jedna razlika je da obični komarci zuje, a tigrasti ne ispuštaju zvukove. Ženka tigrastog komarca nema obrambeni mehanizam protiv hladnoće, te pred zimu, prije nego što ugine izlegne “otporna” jajašca iz kojih se u prolijeće izlegnu nove generacije komaraca. Za razliku od tigrastog, običan komarac može preživjeti zimu na nekom zaklonjenom mjestu, kao što su podrumi i tavani. Odrasli tigrasti komarci većinu dana provedu u vegetaciji, gdje je razina vlažnosti povećana, čekajući na prolazak toplokrvne životinje ili čovjeka.
KAKO IH SE RIJEŠITI ?
Kao brzo, jednostavno i efikasno rješenje nudimo vam proizvod FOVAL komarci i muhe. FOVAL komarci i muhe je insekticid u obliku mikroemulzije koji se nalazi u ručnoj prskalici zapremnine 750 ml. Proizvod je spreman za upotrebu i sve što morate učiniti je aktivirati prskalicu i insekticid raspršiti unutar prostora u kojem se nalaze komarci. Sredstvo se raspršuje po zraku, na zidove, namještaj i slična mjesta na kojima se nalaze ili zadržavaju komarci.
FOVAL komarci i muhe sadrži kombinaciju aktivnih tvari koja Vas trenutno rješava ovih dosadnih napasnika, a sadržava djelotvornost kroz dulji period i tako suzbija i komarce koji naknadno slete na tretirane površine. Ukoliko su komarci Vaš veliki problem, i svojom brojnošću ometaju boravak u ljetnim mjesecima u Vašim vrtovima i dvorištima preporučamo upotrebu FOVAL CE proizvoda.
FOVAL CE je tekući insekticid u obliku koncentrata za emulziju, koji je prije upotrebe potrebno razrijediti vodom. Neposredno prije upotrebe napravite 1-2 %-tnu otopinu (10-20 ml/1 litru vode), te ručnom ili leđnom tlačnom prskalicom poprskajte grmlje, živicu i sl.
Za potpuno rješavanje problema komaraca potrebna je prevencija, koja treba biti napravljena od strane privatnih osoba i lokalne vlasti. Najvažnije pravilo u regulaciji broja komaraca je spriječiti mrijest. Najvažnije je eliminirati i najmanje nakupine stajaće vode. Najvažniji savjeti su: prazniti redovno tanjure, kante za zalijevanje i vedra, te pojila za ptice i životinje, a spremnike za oborinsku vodu u vrtu pokriti sa mrežama i ceradom. U fontane i spremnike stavite ribe koje se hrane ličinkama (crvene ribice), a gume ne skladištiti na otvorenom.
Još jedan efikasan lijek protiv komaraca je i pokrivanje odvodnih šahtova mrežom za komarce u periodu od travnja do listopada. To će spriječiti komarca da nađu vodu koja j neophodna za reproduktivni ciklus, a ako se i izlegne imago zaštitna mreža protiv komaraca će spriječiti izlaz van.
