Radi posljedica klimatskih promjena zadnjih nekoliko godina bilježimo iznad prosječno toplo, a istovremeno i vlažno jesensko-zimsko vrijeme, koje pogoduje vro ranoj pojavi nekih uzročnika bolesti ozimih žitarica.
I ove godine studeni i prosinac su bili natprosječno topli sa većom količinom oborina od prosjeka. U takvim uvjetima zabilježeno je brzo klijanje i nicanje te dobar početni rast ozimih žitarica (pšenica, ječam, tritikale) posijanih tijekom listopada, ali dugotrajno zadržavanje vlage na mladim biljčicama uzrokovano rosom i maglom, uz povišenu vlagu zraka, pogoduje razvoju uzročnika biljnih bolesti, najčešće paleži klasa ( Fusarium spp.), smeđoj pjegavosti (Septora nodorum) i pjegavosti lišća (Septoria spp.).
Mnoge poljoprivrednike je 2014. godine također iznenadila vrlo jaka epifitocija žute ili crtičave hrđe (Puccinia striiformis). Prije se smatralo da žuta hrđa ne pravi veće štete te da se javlja povremeno, ali otkrilo se da u većini slučajeva štete od žute hrđe tijekom epidemijskih sezona procjenjuju gubitak prinosa pšenice od 10 % -70 %. Žuta hrđa može se razvijati na svim nadzemnim dijelovima pšenice, ali najčešće je napad najjači na lišću i pljevama klasa. Od crne i smeđe hrđe pšenice se razlikuje jer su jastučići vidljivi kao male i izdužene nakupine narančasto-žute boje.
Žuta hrđa osim pšenice napada još ječam, raž, zob i mnogobrojne vrste trava. Žuta hrđa nepovoljne uvjete preživljava kao „spavajući“ micelij koji podnosi temperature zraka do -15 °C. Infekcije su moguće već nakon nicanja i pojave prvih listića, pa sve dok su nadzemni dijelovi usjeva još zelene boje. U optimalnim se uvjetima simptomi pojavljuju tjedan dana nakon zaraze, a nakon sedam dana se razvijaju infektivne uredospore.
Vremenski čimbenici koji najviše utječu na brzo širenje žute hrđe jesu vlaga, temperatura i vjetar.
Smatra se da je vlaženje biljnih organa od rose primarni uvjet za pojavu žute hrđe. Stoga je praćenje količine i učestalosti oborina u regiji, sa satima vlaženja biljnih organa od rose, temperature i zasićenost zraka vlagom važno za prognozu pojave žute hrđe pšenice. Za razliku od ostalih vrsta hrđa pšenice, žuta hrđa se razvija puno ranije u vegetaciji, moguće već u jesen ili tijekom zimskih mjeseci. Stoga praćenje vremenskih uvjeta za prognozu žute hrđe (oborine, rosa, temperatura) treba početi već nakon nicanja usjeva pšenice. Za tu prognozu vrlo je važno redovito praćenje zdravstvenog stanja usjeva ozime pšenice i pronalazak prvih znakova bolesti.
Jednom kada se žuta (crtičava) hrđa pojavi u vidljivom obliku, a naknadno zaredaju prohladno-vlažni dani s učestalim oborinama, tada se bolest vrlo brzo širi, a kemijski teško suzbija.
Učinkovitost većine fungicida u suzbijanju žute hrđe vrlo je visoka ako se primjene na vrijeme. Za suzbijanje žute hrđe pšenice dopuštenje u RH ima i fungicid Adame Seguris Xtra.
Izvor:
Gospodarski list 20/2020 (str. 24-25)
Savjetodavna služba:Obavijest proizvođačima ozimih žitarica o zaštiti od bolesti
