Prvi Međunarodni dan krumpira obilježava se ovog 30. svibnja, a ustanovila ga je UN-ova Organizacija za prehranu i poljoprivredu (FAO) krajem prošle godine.
Krumpir (Solanum tuberosum) – je usjev koji milijarde ljudi redovito konzumiraju. Krumpir je ključni usjev u različitim poljoprivrednim sustavima na globalnoj razini, od malih posjednika koji ručno proizvode različite naslijeđene sorte u Andama do velikih komercijalnih, mehaniziranih farmi na različitim kontinentima. Krumpir doprinosi sigurnosti hrane i prehrani, kao i egzistenciji i zapošljavanju ljudi u ruralnim i urbanim područjima diljem svijeta.
Krumpir u brojkama
Raste u 159 zemalja svijeta
Postoji 5.000 sorti
U Andama se uzgajao prije više od 8.000 godina
Kina je s 95,5 milijuna tona u 2022. najveći globalni proizvođač
Putovanje krumpira
- Podrijetlom iz Anda, krumpir održava civilizaciju Inka i cijenjen je kao “cvijet drevne indijske civilizacije”.
- Donesen u Europu u 16. stoljeću, krumpir je podupro uspon urbanizacije i potaknuo industrijsku revoluciju.
- Tijekom dinastije Qing, krumpir je ublažio glad u Kini, osiguravši svoje mjesto kao osnovnea poljoprivredna kulture.
- U Drugom svjetskom ratu i kasnijim sukobima, visoki prinosi i otpornost krumpira osiguravali su sigurnost hrane tijekom nestašica.
- Velika glad u Irskoj 1840-ih jasan je primjer kako nedostatak raznolikosti u genetskoj bazi i sustavima uzgoja može dovesti do katastrofalnih ishoda.
- Danas krumpir predstavlja svjetionik sigurnosti hrane i stup održive poljoprivrede: s više od 5 000 sorti krumpira nudi genetsko bogatstvo za borbu protiv štetnika, bolesti i utjecaja klimatskih promjena, usmjeravajući održivu poljoprivrednu praksu.