Višnja maraska (Prunus cerasus var. marasca) je značajna i od davnine poznata voćna vrsta Dalmacije. Uzgoj maraske u Dalmaciji datira od početka 16. stoljeća te je vezan uz proizvodnju likera „Maraschino”.
Pradomovina maraske je srednja Azija, gdje raste kao divlja. Kod nas je njen uzgoj povijesno ograničen na dio srednje i sjeverne Dalmacije, točnije od Zadra do Makarske jer u tom području postiže najbolju kakvoću (visoki sadržaj suhe tvari i šećera te specifičnu aromu). Spada u rano voće, koje se manje jede u svježem stanju, a više se industrijski prerađuje (sokovi, džemovi, rakija, vino, nadjevi za konditorske proizvode, kompot itd.)
Ekološki uvjeti uzgoja
Najbolji uvjeti za višnju marasku su do 200 m n/v sa srednjom mjesečnom temperaturom od 13°C- 18°C. Preferira sunčane položaje zaštićene od izravnih i snažnih udara vjetrova (bure i juga). Bura jakog intenziteta isušuje tlo, uzrokuje pojavu posolice, kao i mehanička oštećenja stabla, a jugo niske vlažnosti sprječava oplodnju jer isušuje njuške tučka.
Voda
Voda je potrebna u svim fazama vegetacije od cvatnje do zriobe ploda. Nedostatak vode uzrokuje slab rast nadzemnih i podzemnih dijelova stabla, nizak prirod i sitan plod, te slabu diferencijaciju cvjetnih pupova sljedeće godine.
Tlo
Prije sadnje maraske potrebno je temeljito pripremiti tlo; očistiti ga od postojeće vegetacije, preorati teren te napraviti meliorativnu gnojidbu. Treba ukloniti sve dijelove i podzemne i nadzemne vegetacije kako bi se spriječila pojava uzročnika gljivičnih oboljenja Armillariella mellea i Rosellinia necatrix.
Sadnja
Redovi u nasadu se postavljaju u smjeru sjever-jug, a sadnja se obavlja na razmaku 5-5,5 m x 3,5-4 m na plitkim tlima te 5,5-6 m x 4-4,5 m na dubokim i srednje dubokim tlima. Rupe treba iskopati tijekom kolovoza te dodati NPK gnojivo i prekriti zemljom do 1/3 dubine. Za sadnju koristiti jednogodišnje sadnice. Najbolje vrijeme za sadnju je jesen te je poželjno da prilikom sadnje bude mirno i tiho, bez jakih vjetrova, a temperatura da bude iznad 0 °C.
Bolesti i štetnici
Najčešća oboljenja višnje maraske uzrokuju gljivice Blumeriella jaapii (kozičavost lista), Monilia laxa i Monilia fructigena (sušenje grančica i trulež ploda) te Armillariella mellea i Rosellinia necatrix ( trulež korijenovog sustava). Od štetnika značajnije štete uzrokuju štetnici žilogriz (Capnodis tenebrionis L.), trešnjina muha ( Rhagolethis cerasi L.) i trešnjina lisna uš (Myzus cerasi ).
Navodnjavanje
Redovitim navodnjavanjem u prvim godinama nakon sadnje stablo će se brže razvijati te će razdoblje formiranja uzgojnog oblika trajati kraćeNavodnjavanje nasada se treba vršiti u razdoblju srpnja i kolovoza u fenofazi diferencijacije pupova kako bi se osigurali uvjeti za formiranje što povoljnijeg odnosa vegetativne i generativne aktivnosti biljke. Količine vode, kao i izbor sustava za navodnjavanje određuje se temeljem karakteristika tla i klime.
U poljoprivrednoj ljekarni Danon d.o.o. u Donjem Stupniku možete naći potrebna sredstva za zaštitu višanja, kao i cjelokupnu opremu za navodnjavanje za kvalitetan uzgoj višanja.
Izvor:
Gospodarski list 21/2020 ( str. 44-45)