Malina (
Rubus ideus) je zeljasta biljka niskog rasta iz porodice ruža (Rosaceae). Rodi odmah poslije sadnje, a punu rodnost doseže u trećoj godini. Rodi jednom ili više puta u godini, a živi u prosjeku 8-14 godina. Raste u obliku grma visine i do 3,5 m. To je zahvalna kultura koju nije teško uzgojiti, ali kao i kupina zahtjeva dosta ljudskog rada, pa je pogodna za OPG-ove. Plod dozrijeva u lipnju i srpnju.
UZGOJ MALINE
Najvažniji čimbenici su klima i tlo. Malina zahtjeva svježu klimu s dovoljno oborina.
Temperatura
Osjetljiva je na niske temperature kad nema snijega, jer joj se zbog plitkog ukorjenjivanja lako smrzne korijen, naročito ako temperature padnu ispod – 10 °C. Izbojci maline podnose temperature i do -26 °C. Proljetni mrazevi rijetko nanose štetu jer malina kasno cvate.
Tlo
Za uzgoj maline najbolja su propusna, rastresita, slabo kisela (pH oko 6) tla bogata humusom. Korijenov sistem razvija se do 1 m dubine, glavni dio žila je između 15 i 40 cm, pa podzemna voda ne smije biti bliža površini od 0,90 do 1 m. Budući da ima plitki korijen pati od suše, pa na lošim tlima sa mnogo gline dolazi do oštećenja korijena. Za dobar urod malina preporučuje se navodnjavanje.
Izbor položaja za podizanje nasada
Za malinu je najbolja sjeverna ekspozicija jer je hladnija, vlažnija i sporo gubi vlagu. Najbolje joj odgovara nadmorska visina od 400-800 metara te blago nagnuti tereni sa blagim strujanjem zraka. Nisu pogodni tereni sa jakim vjetrovima jer malina ima krhke šibe.
Priprema tla za sadnju
Tlo se čisti od korova, kamenja i šiblja, ravna se, preore mjesec dana prije sadnje uz gnojidbu stajskim i mineralnim gnojivima. Ako se rabi stajsko gnojivo, valja smanjiti količine mineralnog gnojiva. Tlo se tada ore na dubinu od 30-40 cm i usitnjava tanjuračama. Ako se sadi u proljeće tlo treba pripremiti u jesen, ako se sadi u jesen ondau proljeće. Prije same sadnje zemlju treba usitniti, označiti redove te iskopati plitke jamice za sadnju. Sadnice moraju biti zdrave, dobro razvijene i sa dobrim korijenom. Sadi se na razmak od 40-50 cm, razmak izmedu redova je namjanje 3 m za mehaniziranu berbu, a najmanji je 1,6 m. Maline se najčešće beru ručno, jer strojna berba zahtjeva velike nasade i smanjuje kvalitetu proizvodnja. Nakon branja maline se prevoze u hladnjaču radi dubokog smrzavanja, ili čuvanja na temperaturi od 0 do 0,5 C za svježu potrošnju.
Bolesti i štetnici malina
Najznačajnije bolesti malina su trulež korijena (Phytophthora spp.), ljubičasta pjegavost izbojaka maline (Didymella applanata), siva plijesan (Botrytis cinerea), sušenje izdanaka (Leptospaeria coniothyrium) te lisne hrđe. Od štetnika su prisutne malinine mušice, mušice galice, malinin pupar, staklokrilka, lisne uši, stjenice, grinje, cvjetojedi, prstenar i ose listarice.
Danon d.o.o. nudi veliki izbor opreme za navodnjavanje te sredstava za zaštitu bilja za kvalitetan uzgoj malina.
Izvor: Gospodarski list 15/2018
Agroklub: Malina
