Osnovan prije 45 godina, Ginegar je danas jedan od vodećih svjetskih proizvođača folija za plastenike, mulch folija te mreža za prekrivanje. Ponose se svojim tehnološkim znanjem, kvalitetom proizvoda, stručnjacima i službom za korisnike.
Djelatnici Danon d.o.o. su imali priliku posjetiti tvornicu Ginegar proizvoda i vidjeti na terenu upotrebu plastenika, folija i mreža za plastenike. Sjedište kompanije, kao i tvornica se nalaze u Kibbutzu Ginegar na sjeveru Izraela, blizu Nazareta.
Na turi po tvornici se moglo vidjeti sve procese u proizvodnji folije, od proizvodnje plastike do ukrcavanja u kontejnere. Također smo imali priliku i posjetiti laboratorij za procjenu kvalitete, kako bi se uvjerili u stroge kriterije koji se poštuju prilikom proizvodnje folija za plastenike i mulch folija.
Slika 1. Tvornica Ginegar
Drugi dan je bio rezerviran za stručni izlet tijekom kojega smo vidjeli upotrebu folija i mreža u praksi. Prvo smo posjetili plastenik tvrtke Tadiran, gdje se uzgajaju presadnice po ISO standardima. Tvrtka Tadiran se može pohvaliti sa 42 godine tradicije, kao i sa pet lokacija u Izraelu i šest u inozemstvu te izvozom 90% presadnica u inozemstvo. Plastenik na sjeveru zemlje, kojega smo mi posjetili, bavi se uzgojem presadnica povrća na 1,3 ha te uzgoji 50-60 milijuna presadnica godišnje. Sjeme se stavlja ručno u kontejnere koji se potom prekrivaju vermikulitom te se stavljaju u prostoriju za klijanje, gdje se mikroklima kontrolira preko kompjutera (temperatura od 25-26 °C, a vlažnost od 80-90 %). Poslije se iz prostorije za klijanje stavljaju u plastenike.
Kako bi se zaštitilo presadnice od kukaca plastenik ima dupla vrata koja se otvaraju jedna po jedna. Tijekom zimskog perioda (nikada nije ispod 0 °C) plastenici su prekriveni Ginegar folijom, dok su po ljeti, zbog prevelikih vrućina, prekriveni samo mrežom, ali sa dovoljno sitnim rupama kako se kukci ne bi mogli provući (tzv. Anti-insect mash).
Nakon posjete plasteniku, otišli smo do polja u blizini kako bi vidjeli proces solarizacije – polaganja folije na tlo kako bi se izvršila sterilizacija tla pomoću folije i metil-sulfata. Kada su zbog štetnih djelovanja na ozon prije 10-ak godina zabranili metil-bromid, tražili su način kako izvršiti sterilizaciju tla, pa su tako i došli do sterilizacije tla folijom. Kod organske poljoprivrede tlo se prekrije samo folijom, bez prethodnog prskanja metil-sulfatom. Folija se prvo razvuče preko polja sa traktorom koji ima specijalizirane nastavke za polaganje. Folija je debljine 40 mikrona, te se lijepi na krajevima kako bi se osigurala nepropusnost. Folija ostaje na polju 45-50 dana te se potom skida.
Slika 2. i 3. Proces solarizacije
Zadnji posjet je bio rezerviran plantaži datulja i stolnog grožđa u Jordanskoj dolini, na -200 m n/v, desetak kilometara sjeverno od Mrtvog mora. Zbog izrazito aridne (sušne) klime (150 mm kiše godišnje) navodnjavanje je neophodno, a zbog nedostatka vode na tom području, otpadna voda dolazi iz Jeruzalema te se koristi za navodnjavanje nakon recikliranja.
Slika 4. Pogled na plantažu
Zbog ekstremnih uvjeta i kombinacije sunca, vjetra i pijeska upotreba mreža je skoro pa neophodna. Mreže koje stavljaju na nasade stolnog grožđa kako bi napravili hlad su se pokazale jako uspješne, te se prinos povećao i za 50%, a korištenje vode za navodnjavanje se smanjilo za 30%, (zbog smanjene evaporacije). Zbog kvalitete ploda, izvoze i do 90 % proizvoda.
Slika 5. Grožde prekriveno mrežom
Slika 6. Grožđe koje nije prekriveno mrežom
Yuval, vlasnik plantaže koju smo posjetili, prvi puta je mrežu postavio prije 22 godine, a mijenja ih svakih 5-7 godina. Tjedan dana prije berbe mreže se otvaraju kako bi grožđe upilo što više sunca te dobilo bolju boju.
Slika 7. Plodovi grožda prije branja
Uz stolno grožđe koje uzgaja na 50 ha, na drugih 50 ha uzgaja datulje. Urod datulja je 12 T/ha, a 90% se izvozi.
Slika 8. Plantaža datulja
