Oko 150 posjetitelja je sudjelovalo na konferenciji “AgroRocks” održanoj u Osijeku sredinom rujna. Tematika ovogodišnjeg Agrorocksa je bila proizvodnja hrane u uvjetima klimatskih promjena i većih sigurnosnih rizika. Ovaj događaj je okupio poljoprivredne proizvođače, poduzetnike, domaće i međunarodne stručnjake, znanstvenu zajednicu, predstavnike regulatora i medije.
Što nas čeka u budućnosti i kakvu promjenu agrara promjena klime stvara, pobliže je objasnio najpoznatiji meteorolog u Hrvatskoj Zoran Vakula, koji je dao projekcije prognoze na što bi se trebali pripremiti za naredne godine, desetljeća, pa i više od toga.
Na početku je rekao je važno znati razliku između vremena i klime, pojašnjavajući da kada sve pojave – zatopljenja i oluje, imamo skupa, svakoga dana barem 30 godina možemo govoriti o klimi nekog područja, ako ih bilježimo stotinjak i više godina, tada možemo govoriti o promjeni klime.
“Ono što je neprijeporna činjenica je da nam se zemlja zagrijava“, rekao je Vakula, prezentirajući podatke odstupanja globalne temperature zraka od 1890-ih do zadnjeg desetljeća.
“Najtoplije je posljednje desetljeće na globalnom nivou. Hladno doba do 50-ih godina prošlog stoljeća, nakon toga sve toplije, a sada čak ekstremno toplo i na globalnom, i na europskom i našem hrvatskom nivou”, rekao je Vakula. “Tko je kriv, to je druga priča, ali da nam je sve toplije i toplije, je…no klimatske promjene mogu imati i pozitivne učinke, a oni su prema riječima meteorologa: produljenje vegetacijskog razdoblja i moguće češće berbe, kao i veći prinosi pojedinih kultura. Šume su spas za CO2, nužan je i izbor novih sorti otpornih na ekstremne prilike-suše i kratkotrajne velike količine oborina.
Poljoprivrednici ne koriste dostupne alate
Agrarni analitičar Robert Jurišić je u obraćanju na konferenciji istaknuo da ako prosječnog seljaka sagledamo od razdoblja 1990-ih do danas, i osvrnemo se na dvije stavke – proizvodnju i financijsku pismenost, možemo primijetiti značajne razlike. Po pitanju proizvodnje je daleko napredovao, uz pomoć mehanizacije i razvoja tehnologije, edukacije i smjene generacija. Svjetske su kompanije prisutne na domaćem tržištu i one pomažu proizvođačima da postanu bolji te primjenjuju svjetske trendove.
“To se vidi i kroz prosječan prinos žitarica i uljarica koji je veći u Hrvatskoj negoli je u Europskoj uniji“, kazao je Jurišić.
S druge strane, kada gledamo financijsku pismenost, hrvatski se seljak malo ili nimalo pomaknuo od tamo gdje je bio devedesetih. Poljoprivrednici ne koriste sve alate koji su dostupni i kojima se služe njihovi EU kolege. Financijska pismenost je na ispodprosječnom nivou, upravljanje rizikom je vrlo loše. Činjenica da financijama OPG-a najčešće upravlja vanjski knjigovodstveni servis dovoljno govori na koliko su niskim razinama, opisuje.
Tako nepripremljeni ćemo teško dočekati buduće izazove, kaže ovaj agrarni stručnjak, jer ovo što se sada događa je samo jedan dio cikličkog kretanja i ponovit će se kroz sljedećih nekoliko godina. Uz svu konkurenciju, pitanje je što će se događati i može li seljak to preživjeti.
“Mislim da ako se nešto ne pokrene, ako se ne počnu koristiti alati koje koristi konkurencija na zapadu, to neće biti dobro za prosječnog seljaka“, smatra Robert Jurišić.
Prilagodba i upravljanje rizicima
Da su poljoprivrednici primorani što učinkovitije se prilagođavati i upravljati rizicima, napomenuo je Krunoslav Karalić, zamjenik ravnateljice Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu (HAPIH), dodavši kako je pri tome korištenje novih tehnologija od velikog značaja. Iznimno je važno razumjeti digitalnu budućnost, rekao je, jer će uz nju biti vezani sve više i prinosi poljoprivrednika.
“Rezultat poljoprivredne proizvodnje ovisi od mnoštva faktora, nad kojima poljoprivrednici nemaju potpunu kontrolu, ključ uspješnosti svakako leži u sposobnosti i brzini djelovanja, a na to u velikoj mjeri utječe dostupnost točnih informacija u stvarnom vremenu, što nam omogućavaju nove tehnologije”, poručio je Karalić.
Značajne poruke poslala je i predsjednica Odbora za poljoprivredu Sabora Republike Hrvatske, Marijana Petir, koja je čestitala Agroklubu 15 godina uspješnog i istinitog informiranja. Poručila je i kako zajednički moramo raditi i tražiti rješenja za nadolazeće izazove. “Mi konja za trku imamo, da bismo postigli veću dostupnost, važna je potpuna transformacija agrara. Moramo i pitati poljoprivrednike, stanovnike sela, što trebaju, da bi ostali živjeti tamo“, navela je Petir.
Konferencija se odvijala na Svjetski dan demokracije, stoga je predsjednik Društva agrarnih novinara Hrvatske Vedran Stapić, ispred organizatora ovog događaja istakao da proizvodnju hrane kao građani ne smijemo podrazumjevati. Naglasio je da je nužno raditi na razvoju svijesti potrošača koji prave prisitke na agrarne politike riječima da “hranu ne smijemo uzimati zdravo za gotovo”, pozivajući se na nedavnu izjavu predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen.
Konferencija je sadržavala tri tematske panel diskusije:
- Žitarice i uljarice u teoriji kaosa, koja je okupila eksperte ratarske proizvodnje
- Meso i mlijeko, kam(a)o sutra, gdje se tematizirali stočarski izazovi
- United colours of voće & povrće, na teme domaće voćarske i povrćarske proizvodnje
Žitarice i uljarice u teoriji kaosa
“Najvažnije je da prihvatimo da je došlo do klimatskih promjena jer rješenja imamo. Naši se poljoprivrednici već prilagođavaju, primjenjuju prihvatljivu obradu tla, siju postrne usjeve, koriste zelenu gnojidbu, tehnike zadržavanja vlage u tlu. Sjemenari kreiraju nove sorte sjemena koja su otrporna na sušu”, riječi su kojima je prvi panel naziva “Žitarice i uljarice u teoriji kaosa” na današnjoj konferenciji AgroRocks 2023. otvorio Vlado Čondić član Uprave PP Orahovica naglasivši kako klimatske promjene nisu potpuno negativna pojava te da nije sve tako crno.
“S njima smo dobili mogućnost produžetka vegetacije i dvije žetve gdje je, istina, potrebno navodnjavanje. To su najveći izazovi koje morao riješiti uz pomoć Ministarstva poljoprivrede. Hrvatska je bogata vodom, ali je iskorištavanje tog resursa na razini jedne Etiopije”, upozorio je.
Pozitivne i negativne strane klimatskih promjena
Jedna od pozitivnih strana je što će, primjerice Slavonija, moći u svoju proizvodnju uvesti i usjeve koje povijesno nikada nismo uzgajali na ovim prostorima. Otkrio je kako se upravo u PP Orahovica okreću navodnjavanju, intenzivnom ulaganju u povrtarstvo, postrne kulture, odnosno dvije sjetve uz pomoć navodnjavanja, ali i ulaganje u mehanizaciju i opremu.
Posebno negativan utjecaj klimatskih promjena vidio se na uljanoj repici gdje je Hrvatska s nekadašnjih 42.000 ha ove godine došla na 13 tisuća ha jer su ratari odustajali zbog suše. Podsjetio je i na prošlogodišnju sjetvu koja je s cijenom inputa bila najskuplja u povijesti što je još jedan od faktora koji je poljoprivrednike doveo u nepogodnu situaciju. Također se osvrnuo i na rat u Ukrajini zbog koga je na tržište ušlo šest puta više robe dok nije bilo kretanja za onu domaćih proizvođača. “Hrvatski je poljoprivredni proizvođač žilav pa će preživjeti i to”, komentirao je.
Donose zakone bez odgovora i alternativa
Da Europa drugačije razmišlja i da je svijest ljudi na višoj razini, kaže dr. sc. Siniša Jelovčan iz tvrtke Syngenta agro. “Ljudi žele eko poljoprivredu, manje pesticida, gotovo da ne žele više vidjeti traktore. A istovremeno, moramo jesti dva, tri obroka dnevno. Netko to mora proizvesti”, upozorio je.
On smatra kako regulatori zakona često govore o negativnostima poljoprivredne proizvodnje dok istovremeno ne daju alternative ili pak govore o biološkim preparatima, novim tehnologijama. “A koje su to? Naši proizvođači vide da se nešto događa, snalaze se na svakakve načine, ali im treba dati prave informacije, jasne akcijske planove, konkretnu pomoć”, poručio je.
Zanimljivo, i on je koristio uljanu repicu kao primjer kojim će pojasniti utjecaj klimatskih promjena i pada proizvodnje. “Nema preparata za suzbiti repilčinog sjajnika, vi ga vidite da vam jede usjev. Možete imati i sortu i navodnjavanje, ali ako zapustite ovaj segment, to nije dobro.”, istaknuo je.
Organizatori konferencije AgroRocks 2023. su informacijski sustav Agroklub i Društvo agrarnih novinara Hrvatske uz podršku Grada Osijeka, Osječko-baranjske županije, Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu, Fakulteta agrobiotehničkih znanosti iz Osijeka i Europskog parlamenta. Sponzori konferencije su: Agro Invest Grupa d.o.o. (PP Orahovica, PPK Valpovo, Vinarija Orahovica i Panona Mare), YOPS, Novocommerce International d.o.o., HBOR, Enna fruit d.o.o., Vindija d.d., Syngenta Agro d.o.o. i Belje plus d.o.o.
