Agroklub u suradnji sa Društvom agrarnih novinara Hrvatske, Osiječko-baranjskom županijom te Gradom Osijekom je 15.prosinca 2021 g. organizirao konferenciju “Slavonija 2030 iz perspektive proizvođača hrane”. Konferencija je dio serijala događaja Europske komisije o budućnosti Europe.
Konferencija je bila podijeljena na dvije panel rasprave; u prvoj panel se raspravljalo s velikim vodećim proizvođačima: Matom Božićem, članom uprave Žito d.o.o., Andrejem Deanom, predsjednikom uprave Belje plus d.o.o., Mirkom Ervačićem, predsjednikom uprave Osatina Grupa d.o.o., Nikolom Velickim, direktorom tvrtke Rabo d.o.o. i Sanjom Burić, predsjednicom uprave tvrtke ENNA Fruit d.o.o.
U drugoj panel raspravi razgovaralo se sa uspješnim malim i srednjim poljoprivrednicima: Ivan Gašić, mliječno govedarstvo i prerada, Darko Filakov, plastenički uzgoj rajčice, Dinkom Romić, mala destilerija, Ivan Gerštmajer, vinar i jedan od ovogodišnjih najboljih mladih poljoprivrednika, Goran Jančo, svinjogojac i doktor veterine te Mato Brlošić, ratar i predstavnik poljoprivrednika.
Tijekom prve panel rasprave Nikola Velicki, direktor tvrtke Rabo d.o.o. koja se bavi proizvodnjom i preradom voća, smatra da je Hrvatska u svijetu prepoznata kao jedna posebna priča i brend, zbog turizma i sporta, pa treba gledati kako da tu poziciju podignemo sa svojim proizvodima. U smislu kvalitete proizvodnje u pojedinoj djelatnosti, kaže on, nismo još na razini na kojoj trebamo biti.
“Vi ne možete biti konkurentni ako imate ekstenzivni voćnjak bez zaštite od tuče i mraza. Taj voćnjak nema budućnost, jer u vremenu u kojem živimo takva vrsta nesigurnosti nije dozvoljena u poslovanju koje treba biti održivo“, kaže Nikola Velicki.
Mirko Ervačić, predsjednik uprave Osatina Grupe je istaknuo “Ne bih volio da Slavonija bude sirovinska baza. Da sirovinu ne prerađuje u proizvode dodane vrijednosti jer u tom slučaju ne ide u dobrom pravcu“.
Kako je naglasio, baznu proizvodnju imamo, ali je još uvijek nedostatna. Samodostatnost na razini Hrvatske nam je na 40 posto kada je u pitanju mlijeko, na 50 posto svinjskog mesa, potreba povrća i voća na 50-60 posto …
“Izvesti 1,2 milijuna tona kukuruza, ako ga proizvedemo dva, nije dobar pokazatelj. Ključ je u preradbenoj industriji i dodanoj vrijednosti. To je bit naše poljoprivrede“, zaključio je Ervačić, s kojim su se složili i ostali panelisti.
Mato Božić član uprave Žito d.o.o. naglasio je da bez prerađivačke industrije imamo ozbiljan problem kako doseći planirani rast vrijednosti poljoprivredne proizvodnje na razinu od 30 milijardi kuna.
Gledamo li strategiju poljoprivrede, podsjetio je da ona počiva na tri glavna oslonca – povećanju produktivnosti, zaštiti okoliša i očuvanju ruralnih krajeva. Strategija nove Zajedničke poljoprivredne politike je ambiciozna, no financijski dio vezan uz investicije je relativno nizak i pred nama je izazovno razdoblje jer je istovremeni cilj i smanjenje količine gnojiva, zaštitnih sredstava, a očekuje se i povećanje eko proizvodnje što odmah znači i smanjenju produktivnost.
Da je tako, složio se i Andrej Dean, predsjednik uprave Belje plus d.o.o., naglašavajući da kada se pitamo kako će izgledati Slavonija 2030. godine trebamo poći od premise kakvi će potrošači biti tada.
“Mislim da će poljoprivreda biti in“, rekao je navodeći da se moramo fokusirati na izazove koje donose klimatske promjene zbog čega je važno povećati površine pod navodnjavanjem i krenuti u eko budućnost. “Slavonija tu može napraviti razliku i postati regija koja će otići naprijed. Imamo fakultet, znanje, stručnjake, pamet“, naglasio je dodajući i da imamo interesantno tržište, hotele s 4 i 5 zvjezdica, goste koji su naučeni na ekološke proizvode koje itekako možemo naplatiti.
U drugom dijelu konferencije, na panel raspravi sa malim i srednjim poljoprivrednicima, Brendiranje i edukacija – su bile dvije misli vodilje koje su obilježile taj panel.
Dobar proizvod, dobro izbrendiran i fino upakiran postići će i visoku cijenu“, izjavio je Dinko Romić koji je prvo kreirao brand “Jedna“, a tek kada je dobio vizuru novog proizvoda, krenuo je i u samu proizvodnju rakije.
Naime, ovaj je mladi poljoprivrednik naslijedio 10 ha voćnjaka. Vrlo je brzo shvatio da je teško prodati konzumnu jabuku, a kako je nedostatak radne snage također predstavljao velik problem, odlučio se za preradu. Na pitanje o tome koliko je teško biti i poljoprivrednik i marketinški stručnjak, Romić je jednostavno konstatirao: “Postoje ljudi koji to znaju bolje od nas. Ne mora se ići do Zagreba, ima ih i u Osijeku.”
Saznali smo da danas proizvodi voće samo za preradu, a u planu je posaditi sortiment koji odgovara njegovu području, odnosno šljivu Valpovku. Uz destileriju, planira otvoriti i kušaonicu te smještajni kapacitet kroz Mjeru 6.4.1.
Kaže, programsko razdoblje 2021/27 nudi puno mogućnosti. “Bio bih lud da to ne iskoristim“, komentira. Kada je riječ o budućnosti, osim već spomenute važnosti brendiranja, poručuje da treba razmišljati o tome kako mlađi potrošači imaju naviku sve kupovati preko interneta. “Provuku karticu i čekaju da roba stigne za dva, tri dana. To je budućnost svakoga tko se bavi proizvodnjom finalnog proizvoda. Zato treba što više težiti internetskoj prodaji“, zaključuje Romić.
Kada je riječ o brendu, puno je toga imao reći vrlo mladi poljoprivrednik Ivan Gašić koji nije dopustio da njegovi roditelji rasprodaju muzne krave nego ih je nagovorio da proizvodnju preusmjere na preradu mlijeka. Ubrzo je zaradio titulu najboljeg mladog poljoprivrednika što mu je, kako kaže, bila odskočna daska nakon koje se proizvodnja uduplala.
Njihovi su sirevi iznimno traženi i vrlo lako dostupni upravo zahvaljujući online kupovini i dostavi. Kaže, nisu još došli do toga da baš sve mlijeko prerade u sir, ali tom su cilju svake godine bliži.
Ono što ovog mladog poljoprivrednika najviše muči je dodjela poljoprivrednog zemljišta. “Nemamo problema osim ovoga koji ne ovisi o nama. Kako da ja uložim sredstva u, primjerice, navodnjavanje, ako ću ga za dvije godine izgubiti?“, pitanje je koje je Gašić uputio i javnosti, ali i donositeljima odluka.
Još se jedan mladi proizvođač, Ivan Gerštmajer, koji predstavlja petu generaciju vinara i vinogradara u svojoj obitelji osvrnuo se na važnost brendiranja, ali, kako on kaže, ne samo proizvoda nego cijele destinacije, u njegovu slučaju – Baranje.
“Baranja je kao turistička destinacije prepoznata. Vinarstvo i vinogradarstvo dobro je povezano s ruralnim turizmom, a očekujem i bolja vremena. Imamo dobru podršku lokalne samouprave, posebno Osječko-baranjske županije“, naglasio je te dodao kako uslijed klimatskih promjena planiraju i novitete u proizvodnji.
Edukacija je važna od najranije dobi
A da bi kvalitetan hrvatski proizvod našao put do domaćeg kupca, svi su se panelisti složili, važno je ulagati u edukaciju – od onih najmlađih, vrtićke dobi, preko osnovno i srednjoškolaca do studenata pa i potrošača općenito.
Slavonija ne smije biti samo sirovinska baza, ključ je u preradi
Goran Jančo, svinjogojac i doktor veterine koji se zbog nezavidne situacije na tržištu okrenuo preradi mesa je ovu misao pokrijepio i konkretnom idejom. Kaže, planiraju u suradnji s Veterinarskim fakultetom u Zagrebu i Fakultetom agrobiotehničkih znanosti u Osijeku pokrenuti dva edukacijska centra, odnosno ogledne farme gdje će djeca, učenici i studenti moći doći i upoznati se s kompletnom pričom. Od proizvodnje soje, uzgoja prasadi, rada na genetici, tovljenicima, do završnih proizvoda. “Želimo prikazati moderno suvremeno svinjogojstvo pri čemu nećemo zanemariti izvorne pasmine pa ćemo tako predstaviti crnu slavonsku svinju, mangulicu, banijska šaru, turopoljsku te ih približiti svima“, najavio je.
Cijelu konferenciju možete pogledati i ovdje:
