Jabuka je tradicijska najvažnija voćarska vrsta u Hrvatskoj i zauzima 22% ukupnih površina pod voćem, te 36% ukupne proizvodnje voća. Plodovi joj dozrijevaju od najranijeg ljeta sve do zime. Plodovi zimskih sorata jabuka su najcjenjeniji jer su najčešće najbolje kakvoće, a i sezona potrošnje im je zimi kada nema velikog izbora drugih vrsta voća. Jabuka ima gotovo sve što je potrebno ljudskom organizmu: voćne šećere i voćne kiseline, vitamine, minerale, pektine i sasvim čistu vodu.
Jabuka se uzgaja u područjima umjerene klime gdje ljeta nisu previše vruća i suha. Prosječna temperatura tijekom razdoblja vegetacije trebala bi biti od 21 do 24 °C. Važno je da stabla imaju dovoljno vremena za zimsko mirovanje, pa mediteranska područja nisu najbolja. Podnose vrlo niske temperature zraka od -25 do -28 °C (bez težih posljedica) u vrijeme dubokog zimskog mirovanja te apsolutne maksimalne temperature do 35 °C (bez težih posljedica, ali ovisno o relativnoj vlazi zraka i vlazi tla). Osjetljiva je na tuču u svako doba vegetacije ali ne i snježni pokrivač u doba velikih hladnoća (pokriveno tlo sprječava smrzavanje korijenja).
Za dobru rodnost potrebno je 1200 – 1500 mm oborina dobro raspoređenih tijekom vegetacije. Takva su područja malobrojna, pa je sustav navodnjavanja preporučljiv, a naročito kod intezivnog uzgoja jabuka. Najčešće se upotrebljava sustav »kap po kap«.
Najveću potrebu za vodom jabuke imaju u vrijeme cvjetanja, tj. u svibnju. Osim vlage, potrebno je dosta sunca i povoljna razlika dnevne i noćne temperature u vrijeme dozrijevanja plodova kako bi crveno obojene sorte razvile lijepu boju.
Zaštita od bolesti i štetnika
Među najvažnije bolesti jabuke ubraja se krastavost i pepelnica, a od štetnika se mogu izdvojiti jabučni savijač i u posljednje vrijeme jabučna osica. U Republici Hrvatskoj je 2014. godine otkrivena i azijska smeđa trulež koja napada jabuku, ali i druge vrste voća. Već i klasične mreže protiv tuče postavljene iznad stabala smanjuju populaciju jabučnog savijača, ali su svejedno potrebna tretiranja. S obzirom da se pesticidi ne smiju rabiti poslije berbe, suzbijanje truleži plodova poslije berbe može se provoditi uporabom termoterapije, odnosno toplinskih tretmana plodova. Voćari amateri trebaju saditi sorte koje su otpornije na bolesti i štetnike, a po potrebi i na temelju savjeta stručnjaka suzbijati samo bolesti i štetnike koji ugrožavaju opstanak stabla. Manji se gubitak priroda može tolerirati, jer će u većini slučajeva plodova ostati više nego dovoljno za osobne potrebe, a plodovi će imati znatno manje ostataka pesticida.
Berba i čuvanje plodova
Glavni pokazatelji zrelosti su tvrdoća, količina topljive suhe tvari i stupanj razgradnje škroba. Najbolje je osigurati uvjete što bliže temperaturi između 0 i 1 °C i relativnoj vlazi zraka između 90 i 95 % jer su to uvjeti koji se nalaze u hladnjačama. Što temperatura i relativna vlaga zraka više odstupaju od navedenog, dužina i kakvoća čuvanja se skraćuju. Plodove treba redovito kontrolirati i uklanjati one koji pokazuju znakove truleži. Za čuvanje treba ostaviti samo najbolje i pravovremeno ubrane plodove, a sve ostale što prije potrošiti ili preraditi.
Izvor: Gospodarski list 14.rujan 2016 i Agroklub.com
ARBOKOL –voćarska smola je također neophodna pri uzgoju jabuka!
